Zob za jačanje imuniteta, detoksikaciju i dijetu bez gladovanja

Božićni i novogodišnji praznici su iza nas. Mnogi su platili danak neumjerenosti u jelu i piću; „skočile“ su jetrene probe, šećer, kolesterol i masnoće u krvi. Tu je i par kilograma viška kojih se treba što prije riješiti. 

Zakoračivši u novu godinu, mnogi su sebi dali novogodišnja obećanja. „Dovođenje krvi u red“ i gubitak kilograma često su među glavnim prioritetima.

No, nema nikakvog smisla prihvatiti rigorozne dijete, isključiti ugljikohidrate iz prehrane i gladovati. Manjak energije, umor, bezvoljnost, iznemoglost te izražena žudnja za slatkim, neminovno, nakon kratkog vremena, dovode do odbacivanja strogog režima redukcijske dijete i vraćanju starim navikama.

Pametniji pristup na „duge staze“

Umjesto nerealnih dijeta i ciljeva koji brzo padnu u vodu, pametnije je igrati na duge staze – redovito se baviti tjelovježbom, pozdraviti se s neprimjereno velikim unosom hrane te poboljšati odabir namirnica. U prvom se redu to odnosi na baziranje prehrane na voću, povrću i neprerađenim žitaricama.

Ako već niste, svakako u svoju prehranu uključite zob. Ta namirnica čovjeku nudi brojne blagodati.

Zob nekada i danas

Zob je žitarica koja potječe iz Azije, dok se danas prvenstveno veže uz Njemačku, Škotsku, Irsku i Skandinavske zemlje. Prije nego se je počela koristiti kao hrana, imala je široku primjenu u narodnoj medicini.

Dobrobiti zobi za čovjeka počele su se istraživati 80-ih godina prošlog stoljeća od kada raste njezina popularnost i prisutnost na našim jelovnicima. Zob se jede kuhana, u obliku zobenih pahuljica, a također se nalazi u sastavu gotovih pahuljica za doručak. Uz to, zobeno brašno često se dodaje kruhu i drugim pekarskim proizvodima.       

Zdravstvene blagodati zobi

Zob je izvor topljivih vlakana, bjelančevina, nezasićenih masnih kiselina, vitamina, mineralnih tvari i fitokemikalija. Zahvaljujući svima njima, doprinosi zdravlju i vitalnosti. 

Važna sastavnica vlakana zobi, svakako je beta-glukan. Pokazuje izvanredne funkcionalne i nutritivne karakteristike.

Svjedoci smo sve veće prisutnosti bolesti srca i krvnih žila u razvijenim zemljama. Značajno mjesto u njihovom liječenju pripada dijetoterapiji, poboljšanju prehrambenih navika, redovitoj tjelovježbi te, ako je potrebno, smanjenju tjelesne mase. Tome doprinosi prehrana koja favorizira unos namirnica bogatih prehrambenim vlaknima: svježem, neoguljenom voću i povrću te cjelovitim žitaricama poput zobi.

Upravo među poželjnim karakteristikama zobi, treba spomenuti njezinu pomoć u snižavanju ukupnog i LDL kolesterola u krvi. Štoviše, ovaj je učinak izraženiji kod zobi nego kod cjelovite pšenice ili riže.

Ne manje važna je i činjenica da zob pomaže reguliranju povišene koncentracije glukoze u krvi tako što usporava apsorpciju glukoze iz konzumirane hrane.

Na koji način pak dolazi do sniženja kolesterola? Vlakna iz hrane pomažu uklanjanju žučnih kiselina stolicom. Kako bi se one ponovo sintetizirale u organizmu, koristi se kolesterol. Crpi se iz krvi, pa tako opada njegova koncentracija. To doprinosi smanjenju aterosklerotskih pojava na unutrašnjim stijenkama krvnih žila. 

Dodatno, vlakna zobi se razgrađuju u debelom crijevu te je jedan od produkata razgradnje sol propionske kiseline koja remeti proizvodnju kolesterola u jetri.    

Doprinos mršavljenju

Zobene pahuljice konzumirane za doručak ili užinu doprinose mršavljenju pod uvjetom da ne sadrže dodane šećere, odnosno glukozni sirup, fruktozu i slično, što je često slučaj s gotovim zobenim kašama. To znači da treba čitati deklaracije i kupovati čiste pahuljice.

Prema nahođenju, pomiješajte ih s mlijekom ili jogurtom. Želite li da budu mekane, treba ih skuhati na mlijeku ili pomiješati s jogurtom nekoliko sati prije konzumiranja.

Za poželjan okus, redukcijska dijeta sugerira dodatak suhog voća koje nije glazirano šećerom (grožđica, šljiva, marelica…). Ako pak ne trebate paziti na unos energije, dodatak vašim pahuljicama mogu biti orasi, blago poprženi lješnjaci, bademi, suncokretove i bučine sjemenke, kokosovo brašno, kikiriki i slično.     

Zobeno „mlijeko“: kome je prikladno, a kome nije?

Napitak od zobi, tzv. zobeno mlijeko, sve je prisutnije na našem tržištu i sve više zaokuplja našu pažnju. I ono, kao i sama zob, doprinosi sniženju kolesterola u krvi. Od koristi je osobama koje pate od bolesti srca i krvnih žila, pa im je preporučena prilagođena prehrana i smanjeni unos kolesterola hranom. Za razliku od kravljeg mlijeka koje ne sadrži vlakna, ona se nalaze u zobenom „mlijeku“. Nasuprot tome, ovo „mlijeko“ sadrži manje bjelančevina.

Važno je istaknuti da, ako ste na redukcijskoj dijeti, obratite pažnju na sastav ovog napitka. Naime, sadrži li dodani šećer, nije najbolji izbor za vas.   

Nadalje, zobeno „mlijeko“ je alternativni napitak osobama koje su alergične na bjelančevine mlijeka ili ne podnose laktozu. Međutim, daje li se djeci, treba imati na umu da u njemu prirodno nema vitamina B12. Osim toga, bjelančevine zobi su lošije biološke kvalitete od bjelančevina kravljeg ili kozjeg mlijeka. Naime, u zobenom „mlijeku“ nema svih esencijalnih aminokiselina potrebnih djeci i mladima u fazi intenzivnog rasta i razvoja. 

Sve u svemu, za vjerovati je da ćete zob od sada češće uključivati u svoj jelovnik i svjedočiti njezinim koristima za zdravlje.   

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja pomaže vam trajno smršavjeti na zdravi način. Pratiti ju možete na stranici www.prehranasportasa.com