Zdravo i na poslu: Savjeti za obroke koji će potaknuti produktivnost
Popiti najmanje osam čaša vode, pojesti pet obroka svježeg voća i povrća, jesti raznoliko i u pravilnim razmacima, izbjegavati visokokaloričnu i nutritivno slabu hranu poput grickalica i slatkiša… Pravila znamo, no kako ih se držati kad polovicu dana (i više) provodimo daleko od kuće i vlastite kuhinje – na poslu?
Raznolika uravnotežena prehrana podrazumijeva konzumiranje puno svježeg voća i povrća, kuhane obroke na bazi cjelovitih žitarica i mahunarki te izbjegavanje fast fooda i općenito sve visokokalorične hrane koja je loš izvor makronutrijenata i mikronutrijenata (pekarski proizvodi, slatkiši, slane i masne grickalice i sl.).
No takva uravnotežena i osviještena prehrana traži pripremu i dobru organizaciju. Upravo je zato jedan od najvećih izazova prakticiranja zdrave, uravnotežene prehrane manjak vremena, a sve postaje još zahtjevnije kad takvu prehranu želimo imati i na radnome mjestu.
S obzirom na to da na radnome mjestu provodimo i više od pola vremena svoje dnevne budnosti, iznimno je važno što jedemo i pijemo jer to izravno utječe na nas i na našu produktivnost.
Zamijenite obroke „s nogu“ kvalitetnom prehranom
Osim pitanja vremena raspoloživog za pripremu hrane (koju ćemo nositi na posao), često smo suočeni s dodatnim problemima vezanim uz radno mjesto – nepostojanje priručne kuhinje, neodgovarajući uvjeti za skladištenje donesene hrane, nemogućnost objedovanja na radnome mjestu i slično.
Takve nas okolnosti često natjeraju da (glavni) obrok pojedemo vani, na brzinu, „ s nogu“, pa će izbor pasti na nekvalitetan obrok u restoranu ili menzi, sendvič, komad pizze ili drugi pekarski proizvodi.
No iako se uvjeti rada na radnim mjestima mogu znatno razlikovati i na nekima ljudi imaju samo pola sata efektivne pauze u kojoj će možda pojesti i jedini obrok na poslu, postoji način da i napravimo nešto za svoje zdravlje – da se hranimo kvalitetno. Jer kvalitetna prehrana pridonosi našem fizičkom i mentalnom zdravlju te na kraju – našoj produktivnosti.
Nulti stupanj bacanja hrane: Koje namirnice možemo iskoristiti u potpunosti?
Zdrave ideje za doručak
Prvi je korak da prije odlaska na posao jedemo kod kuće umjesto da se putem zaustavimo i kupimo nešto u pekarnici ili dućanu. Ako rano ujutro niste gladni ili ne stižete jesti prije odlaska na posao, doručak pripremite kod kuće, tog jutra ili večer prije, pa ga ponesite sa sobom, pojedite putem ili kad stignete na radno mjesto.
Taj prvi obrok u danu odaberite prema vlastitom ukusu, no praktična a dobra opcija uvijek je kaša na bazi žitarica (zobene pahuljice), chia puding, muffin, energetska pločica iz kućne radinosti ili voće. Tako će vaš prvi obrok u danu biti kvalitetan, dat će vam dobar osjećaj te vas napuniti energijom i dati uzlet na početku radnog dana.
Ako ste tip osobe koja voli grickati dok radi (i to vam radno mjesto omogućuje), na posao ponesite sirovo voće, povrće, orašaste plodove i suho voće. Osim što nije tako „zarazno“ kao kupovne grickalice, puno će bolje poslužiti da zavara glad te da vam pomogne u obavljanju posla, a prednosti takvog izbora užine pred industrijskim slatkišima i grickalicama ne moramo posebno isticati.
Sirovo voće i povrće će vas hidrirati, osvježiti i razbistriti. Orašasti plodovi i suho voće nahranit će vaš mozak zdravim masnoćama i šećerima koji će vam osigurati dodatnu energiju za zahtjevne poslove.
Zašto je dobro uključiti bijelo meso u vaše dnevne obroke?
Epidemija debljine poprima sve veće razmjere pa su namirnice siromašne mastima sve važnije. Zašto je dobro uključiti bijelo meso...
SAZNAJTE VIŠEKvalitetan glavni obrok
Ako imate uvjete za jelo na poslu, savjetujemo da i glavni obrok ponesete od kuće. Tako možete potpuno kontrolirati što ćete jesti i osigurati si najkvalitetniji unos nutrijenata. Poželjno je da se držite jednostavnih obroka koje ćete lako transportirati te koji neće zahtijevati dodatne poslove prije jela (podgrijavanje, serviranje i sl.). Taj obrok može biti i ostatak večere od ranijeg dana, a možete pripremiti i neki zaseban. Predlažemo sljedeće:
- salata na bazi žitarice (proso, kvinoja, heljda ili jednostavno tjestenina) uz dodatak neke mahunarke (npr. kuhani slanutak) i sirovog povrća (zelena salata, mrkva, krastavac, rajčica). Salatu možete spremiti u veliku staklenku i začiniti. Ako u salati ima lisnatog zelenog povrća, dresing ponesite u zasebnoj staklenci pa je začinite prije jela (posebice u toplije dane i ako će dugo stajati prije jela).
- namaz, npr. paštete na bazi mahunarki i/ili povrća, krekeri od sjemenki te sirovo povrće (mrkva, paprika, krastavac). Humus (namaz od slanutka) ili pašteta od leće i oraha vrlo su zasitni i hranjivi pa će uz krekere i sirovo povrće biti izvrstan obrok. Takve vrste pašteta možete pripremiti u većoj količini jer mogu stajati u hladnjaku tri-četiri dana.
- povrće pečeno u pećnici (mrkva, cikla, batat, prokulice… – birajte sezonsko), uz pogaču od slanutkova brašna, komad pite/štrudle ili kuhanu žitaricu. Žitarice poput heljde, riže ili kvinoje izvrstan su izvor energije, minerala, ali i proteina i dat će vam dodatnu snagu za obavljanje poslova.
Bez obzira na to kakve uvjete za jelo i koliko vremena na poslu imate, uvijek birajte zdravije opcije jer će vam one pomoći u obavljanju poslova i olakšati dugotrajan boravak na radnome mjestu.