Batat – šarena riznica hvaljenih nutrijenata

Iako se kod nas počeo koristiti tek odnedavno, batat ili slatki krumpir, koji inače potječe iz srednje Amerike, ima dugu povijest primjene, kako u kulinarstvu tako i u narodnoj medicini. Afrička plemena koriste njegove listove kao pomoć u liječenju šećerne bolesti tip 2, dok se u Brazilu oni primjenjuju za ublažavanje upalnih promjena usne šupljine. Zanimljivo je spomenuti kako se u Japanu sirovi batat uzima protiv anemije, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti, a njegova stabljika u liječenju upale prostate.

Ima ih različitih

Sorte batata su brojne tako da se boja kore kreće od svijetlo žute, preko narančaste, crvene i ljubičaste do smeđe. Unutrašnjost može biti vrlo svijetle žute boje, ružičasta, narančasta, crvena ili ljubičasta. Batat svijetle unutrašnjosti je manje sočan te sadrži manje antioksidanasa od onoga crvene ili ljubičaste boje. Danas se u industriji koristi kao sirovina za dobivanje škroba, a povrh svega je cijenjeni prilog mesnim i povrtnim jelima te omiljena grickalica.

Nutritivni sastav

Batat je izvor ugljikohidrata, a time i energije. Glavnina se odnosi na složeni ugljikohidrat škrob, dok mu prisutnost jednostavnih šećera daje karakterističan i vrlo privlačan sladak okus. Tu je i cijeli niz mikronutrijenata, od kojih treba izdvojiti beta-karoten, te vitamine B2, C, i E. Ne sadrži zasićene masne kiseline i kolesterol. S druge je strane izvor vlakana i antioksidansa te je koristan u dijetoterapiji cijelog niza bolesti, posebice bolesti jetre i raka želuca. Bogatstvo antioksidanasa u hrani doprinosi očuvanju zdravlja kože te integriteta sluznice koja obavija naše dišne i probavne organe. 

Osim toga, struktura škroba u batatu je takva da se on sporije razgrađuje u odnosu na krumpirov škrob, te doprinosi osjećaju sitosti i reguliranju šećera u krvi. 

Jestivi su i listovi

Treba spomenuti kako su listovi batata zanimljivog nutritivnog sastava. Sadrže bjelančevine, vlakna, vitamin C, karotenoide, cink, kalij, mangan, kalcij, magnezij, željezo i druge.

Među karotenoidima se ističe lutein koji blagotvorno djeluje na oči sprječavajući degeneraciju žute pjege oka te pojavu mrene. I druge fitokemikalije sadržane u listovima batata, poput fenolnih kiselina i flavonoida, jačaju imunitet, zdravlje krvožilnog sustava, te sprječavaju prerano starenje i pojavu raka; u prvom redu želuca i debelog crijeva. Ovi se listovi upotrebljavaju kao povrće, što velikim dijelom mogu zahvaliti činjenici da je u njima neznatan sadržaj nepoželjnih komponenata kao što su fitati, tanini i oksalati. 

Koje sorte batata odabrati?

Među sličnim namirnicama, uvijek treba birati one koje su bogatije mikronutrijentima i zaštitnim tvarima. Vrijedi to i za batat. Što je boja izraženija, to je on bogatiji antioksidansima. Tako su narančasti i crveni batat bogatiji karotenoidima od žutoga, dok se njegove ljubičaste sorte mogu pohvaliti značajnim sadržajem antocijanina. Antocijanini, uz antioksidativno, imaju dokazano i protuupalno djelovanje što posebno pozitivno djeluje na zdravlje i funkciju probavnog i krvožilnog sustava. Osim toga, dijelom neutraliziraju štetno djelovanje teških metala. Bez pretjerivanja se može reći kako se batat ubraja u skupinu funkcionalne hrane.   

Kako najjednostavnije pripremiti batat?

• Batat pečen u kori – Batat srednje veličine operite i umotajte ga u aluminijsku foliju. Stavite ga peći u pećnicu zagrijanu na 200℃, pa pecite oko 40 minuta. Dodirom provjerite njegovu mekoću. Mekani batat je pečen. Poslužite ga uz povrće pirjano u woku ili mesni umak te sezonsku salatu.   
• Listovi batata pirjani u woku – Očistite i operite listove batata te ih uzdužno izrežite na trake. U woku zagrijte malo maslinovog ulja. Dodajte listove batata, usitnjeni češnjak, sol i papar. Pirjajte uz često miješanje nekoliko minuta dok listovi ne omekšaju. Poslužite uz kuhani krumpir i sir ili jaje.   

Vjerujemo da će ove jeseni i zime batat često biti na vašem jelovniku te ćete se, ako ga uzgajate sami, upustiti u pripremu i jela s njegovim listovima.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com