Zdravi blagdanski obrok: Evo zašto se purica i patka preporučuju za svečani stol

Božić nam je stigao i vjerujemo da ste ovih dana pokazali svoje vještine i kreativnost u kuhinji, a dio nas planira i nova druženja u novogodišnjoj noći. Središnje mjesto na blagdanskom stolu u našim krajevima najčešće pripada pečenkama, bilo da je riječ o svinjetini ili peradi, hladnima ili vrućima.

Dakle, razmišljate li o nekom novom okupljanju za stolom, ako još niste, još stignete uvrstiti pečenku na vaš jelovnik. Pritom su pečena purica ili patka izbor koji ćemo posebno preporučiti – ne samo zbog sočnog okusa nego i zbog zdravlja. Purica i patka mogu se pripremiti na mnogo načina. Pripremaju li se punjene, obrok je još ukusniji i bogatiji.

Purica i patka od davnina su prisutne u ljudskoj prehrani. Purica potječe iz Sjeverne Amerike i bila je dio jelovnika lokalnog stanovništva mnogo prije dolaska Europljana. Prvi zapisi o pripitomljavanju purice dolaze iz Srednje Amerike, a u Europu su je donijeli kolonizatori sa svojih putovanja. Patka se, pak, prvi put spominje na Dalekom istoku, točnije u Kini, gdje su prvi zapisi o njezinom uzgoju i pripremi stari nekoliko tisuća godina. Danas su purica i patka sastavni dio jelovnika širom svijeta. U Europi se, uz određene načine pripreme, smatraju specijalitetima.

Purica i patka bogate su mikronutrijentima

Nutritivno su obje ptice odličan izvor proteina, pogotovo purica koja njima obiluje. U ovim su pticama prisutni svi vitamini B skupine. Purica se ističe udjelom vitamina B₃ (niacin) koji je važan za zdravlje kože i pravilan rad živčanog sustava. Njegov nedostatak uzrokuje bolest pelagru. Purica je, također, bogata i vitaminom B₆. Nedostatak vitamina B₆ je rijedak, veže se uz nedostatak drugih vitamina B skupine ili uz primjenu nekih lijekova.

Uz navedene vitamine B skupine, patka se ističe i vitaminom B₁ (tiamin) koji je važan za metabolizam ugljikohidrata i zdravlje živčanog sustava, a nedostatak uzrokuje bolest beri-beri. Patka, u odnosu na puricu, sadrži manje vitamina B₆, no obje su ptice dobar izvor vitamina B₂ (riboflavin) koji je važan za metaboličke procese u organizmu.

Kada je riječ o mineralima, purica je dobar izvor fosfora, cinka i selena, a patka željeza, fosfora, bakra i selena. Fosfor je mineral koji sudjeluje u izgradnji kostiju i važan je za očuvanje koštane mase i čvrstoće kostiju, a željezo je vrlo važan mineral za prijenos kisika iz krvi u stanice.

Cink je mineral koji se u organizmu nalazi u malim količinama, ali ima značajnu ulogu u jačanju imuniteta, izgradnji kostiju i mišića te očuvanju osjetila vida i okusa. Bakar je bitan za izgradnju enzima. U ljudskom organizmu ima ga prosječno 100 – 150 miligrama, a najveći dio od toga nalazi se u mozgu i jetri. Cink je bitan i za stvaranje melanina – pigmenta u koži i dlaci.

Masnoće u korici

Najnovija istraživanja utjecaja mesa na zdravlje ljudi ukazuju na štetno djelovanje crvenoga mesa i povezuju ga s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Bijelo meso, u koje se ubraja i meso peradi, predstavlja odličnu alternativu crvenome te je manje štetno za zdravlje. Siromašnije je masnoćama i kolesterolom pa je samim time i rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti manji. Navedeno vrijedi ako konzumiramo bijelo meso bez kože zato što je koža purice, kokoši i patke izuzetno bogata masnoćama i kolesterolom pa se njeno konzumiranje ne preporučuje. Trebalo bi povesti računa o tome da je patka puno kaloričnija od purice, zbog čega je potreban dodatan oprez u planiranju obroka s patkom.

Usporedba nutritivnih vrijednosti puretine i pačetine u 100 g namirnice:

Ukratko, purica i patka predstavljaju zdravije rješenje za blagdansku pečenku od popularne svinjetine, ali je potreban oprez u smislu izbjegavanja konzumiranja kože. Odlična su zamjena za crveno meso. Za blagdane si možemo dopustiti mali „grijeh“ i prepustiti se hrskavom užitku pečene kože ako nam to nije česta navika.

Želimo li se zdravo hraniti, unos crvenog mesa potrebno je smanjiti, ali ne i izbaciti iz prehrane. Jedan od glavnih razloga je vitamin B₁₂ kojeg u bijelom mesu ima puno manje nego u crvenom. Također, nije dobro pretjerivati ni s bijelim mesom, nego se treba držati zlatnog pravila umjerenosti i raznolikosti prehrane kako bi od svake namirnice iskoristili ono najbolje što nudi.

Da bismo čim više uživali u blagdanskim poslasticama, možemo si oprostiti i poneko kršenje pravila zdrave prehrane, ali nikako ne dva najvažnija – umjerenost i raznolikost.