Začini kao saveznici u odvikavanju od prekomjernog i štetnog unosa soli

Sol je i majka i maćeha. Od davnina se koristi za konzerviranje hrane. Da je nije, ne bismo uživali u pršutu, pečenici (suhim leđima bez kosti) ili slanim srdelama. Dodaje se jelima tijekom njihove pripreme kako bi se postigao željeni okus. Štoviše, slanost naglašava druge okuse: gorkost, kiselost, pa čak i slatkoću.

Osim što daje okus hrani, natrij (sastavni dio soli) je neophodan za normalno funkcioniranje našeg tijela. Između ostalog, doprinosi ravnoteži izvanstanične tekućine, a time i oporavku organizma uslijed dehidracije. Potreban je za i ulazak određenih molekula u stanice.

Sol svuda oko nas…

Međutim, posljednjih se desetljeća moderan čovjek sve više oslanja na polugotovu i gotovu hranu bogatu solju čime uvelike narušava svoje zdravlje. Previsok unos natrija putem prehrambenih proizvoda najbolje oslikavaju sljedeći podaci. Naime, otprilike 10% natrija unosimo neprerađenom hranom, isto toliko natrija konzumiramo kroz dodatak soli tijekom kuhanja i pripreme jela, a ostatak, dakle, oko 80%, dolazi od gotovih prehrambenih proizvoda i jela iz restorana. Sjetimo se samo koliko, zbog nervoze, pojedemo slanih grickalica gledajući napetu nogometnu utakmicu. Osim toga, grickalice se konzumiraju iz dosade, kada dođu gosti, a nerijetko, nažalost, zamjenjuju konkretan obrok.

Uz to, veliku količinu soli sadrže gotove instant juhe, umaci te suhi dodaci jelima – neki čak oko 50%. Iznimno visoka količina soli je i u slanim lisnatim i prhkim pecivima te „dostavama“: pizzama, ćevapima i sličnim jelima. Koliko je u njima previše soli, ne možemo sebi predočiti dok ih jedemo tople. Tek kada nakon nekoliko sati pojedemo ostatak koji je pretekao, osvijestimo kako je ta hrana uistinu preslana.

Sol i visoki krvni tlak

Nekoliko hormona te živčani sustav pomažu prilagodbi organizma na različit unos natrija hranom. Reguliraju izlučivanje, odnosno zadržavanje natrija u organizmu, održavajući tako primjerenu razinu natrija u krvnoj plazmi, a time i krvni tlak.

Međutim, starenjem, odnosno razvojem nekih kroničnih bolesti (npr. dijabetesa), slabi funkcija bubrega čime se remeti ravnoteža elektrolita u krvi. Uslijed smanjenja učinkovitosti izlučivanja viška natrija urinom, često dolazi do povećanja volumena krvi, a time i krvnog tlaka. Nažalost, danas već gotovo 80% odraslih osoba pati od povišenog ili visokog krvnog tlaka što povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, oštećenja bubrega te moždanog udara.

Što je rješenje?

Zakonodavci diljem svijeta nastoje propisima ograničiti sadržaj soli u gotovim prehrambenim proizvodima, no što se tiče zdravlja u cjelini, to je samo dio rješenja ozbiljnog problema. Gotova i polugotova jela, tj. visokoprerađena hrana siromašna je mikronutrijentima, antioksidansima, vlaknima i sličnim. Nasuprot toga, osim solju, obiluje i dodanim šećerom i mastima. Shvatljivo je stoga da dugoročno, baziranje prehrane na ovakvim namirnicama povećava rizik za pojavu cijelog niza bolesti kao što su šećerna bolest, bolesti srca i krvnih žila, problemi sa žuči, artritis… Štoviše, slana hrana potiče gubitak kalcija iz kostiju i tako povećava rizik za pojavu osteoporoze.

Rješenje je u povratku raznolikoj prehrani temeljenoj na izvornim neprerađenim namirnicama. Iako pripremajući obroke za sebe i obitelj nećemo striktno mjeriti dodatak soli, njezin unos će biti daleko manji nego kada konzumiramo ta ista gotova ili naručena jela. Pomažemo tako sami sebi normalizirati visoki krvni tlak te poboljšavamo svoje ukupno zdravlje.

Iako određeni broj ljudi ne reagira na smanjenje soli u prehrani, a krvni im se tlak neće sniziti na očekivanu razinu, raznolika prehrana će svakako doprinijeti kvaliteti njihovog života te liječenju hiperinzulinemije, ateroskleroze, zatvora stolice, gihta i drugog.

Nadalje, uz slana jela i namirnice odrasli piju više alkoholnih pića, a djeca sokova što nesumnjivo doprinosi pretilosti te je jasno da priklanjanje neprerađenim namirnicama doprinosi i njezinom liječenju.

Začini – nemjerljiva pomoć pri odvikavanju od viška soli u prehrani

Smanjenjem soli u prehrani, priklanjanjem tradicijskoj prehrani i pripremi domaćih jela, postajemo kreativniji. Otkrivamo začine koje nikako ili sramežljivo koristimo u svojoj kuhinji. Oni naglašavaju prirodne okuse namirnica i daju pikantnost jelima u kojima jednostavno uživamo.

• Lovor – Ako godišnji odmor provodite uz more, svakako sa sobom kući ponesite lovor. Njegovi listovi beru se tijekom cijele godine. Svježi ili suhi, izvrstan su začin varivima, marinadama, te povrtnim, mesnim i ribljim umacima. Aktivne tvari lovora djeluju protiv gljivica, probavnih tegoba, a također doprinose zdravlju bubrega i zacjeljivanju rana
• Klinčić – Klinčić je nezaobilazan sastojak pikantnih mesnih umaka. Dobrodošao je dodatak marinadama, te mješavini začina za pečeno meso, krumpir i sezonsko povrće (npr. patlidžan, tikvice, luk, paprike i rajčice).
• Muškatni oraščić – Muškatni oraščić nezaobilazni je sastojak mesnih pikantnih umaka, lasagna i sl.
• Češnjak – Češnjak je, u narodnoj medicini, jedan od najcjenjenijih začina. Doprinosi zdravlju srca i krvnih žila snižavajući povišenu razinu kolesterola, a uz to njegove aktivne tvari pokazuju antitumorsko djelovanje. Kako bi se što više iskoristila dobrobit češnjaka, treba ga 10-ak minuta prije dodavanja jelima očistiti i izrezati te ostaviti na zraku. U doticaju s kisikom, alicin i druge cijenjene komponente prelaze u aktivan oblik, pa ljekovitost češnjaka dolazi do punog izražaja

Začini dostupni u svačijem domu..

• Ljuta paprika – Bez ljute paprike nema dobrog fiš-paprikaša. Uz to, malo ovo začina neće škoditi mesnim umacima, varivima, a dobro ljubi i svježi sir. Ljuta paprika pokazuje brojne pozitivne učinke na zdravlje čovjeka. Znanstvena istraživanja ističu njezin doprinos sniženju nepoželjnog LDL kolesterola u krvi te povišenju poželjnog HDL kolesterola. Također, ljuta paprika širi krvne žile i tako snižava krvni tlak. Ne manje važna je i činjenica kako harmonično začinjena jela doprinose pravovremenom osjećaju sitosti čime se sprječava prejedanje te pomaže mršavljenje
• Peršin – Peršin je neizostavan sastojak domaćih juha, variva i umaka. Njegovi svježi, usitnjeni listovi djeluju dekorativno, pokazuju posvećenost i brižnost domaćice te potiču apetit. Peršin sadrži vitamin C, željezo i karotenoide. Zahvaljujući prisutnosti fitokemikalija poput kumarina i terpenoida, pokazuje antioksidativnu aktivnost, doprinosi prevenciji pojave tumora te smanjenju povišene koncentracije masnoća u krvi
• Kadulja – Kadulja nije samo za čaj. Njezini svježi ili suhi listovi zanimljiv su dodatak mesnim umacima. Štoviše, pokazala se kao pouzdana pomoć kod normalizacije koncentracije masnoća te ukupnog i LDL kolesterola u krvi
• Ocat, limun, limeta – Iako nisu začini već dodaci jelima, ocat te limunov i limetin sok itekako doprinose odvikavanju od prekomjerne uporabe soli. Bez obzira na to o kojoj je salati riječ (zelenoj, radiču, rajčici, krastavcima…), ne treba ju soliti. Dovoljno ju je začiniti mješavinom maslinovog ulja i octa ili svježe iscijeđenog soka agruma. Prisjetimo se, soljenjem povrće gubi svoju hrskavost i brzo „uvene“

Vjerujemo da vas je ovaj tekst potaknuo na smanjenje soli u prehrani i češću pripremu domaćih jela te pobudio maštu za isprobavanjem različitih kombinacija začina.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com