Za naše zdravlje dobre su čak i riblje kosti: uvrstite ribu čim češće na jelovnik

Od ribe se može raditi juha i pašteta. Može ju se peći, pržiti, kuhati, pohati, a odlična je i u umaku. Savršeno se kombinira s rižom, tjesteninom i krumpirom, svježim povrćem na salatu, pečenim ili onim kuhanim. Mogućnosti su uistinu brojne i šteta je isključujući ju iz jelovnika, svoju prehranu osiromašivati na mnogim vrijednim hranjivim tvarima. Vjerujem da naslućujete. Danas se bavimo ribom. Riba je kvalitetna namirnica. U njoj su bjelančevine, željezo, vitamini B1, B3, B6, B12 i A koje nalazimo mesu, kalcij kojeg ima u siru, te jedinstvene omega-3 masne kiseline kojih je upravo riba glavni izvor u našoj prehrani. Moglo bi se bez zadrške reći kako bi jedinstven sastav ribe trebao biti dovoljan mamac za njezinu češću prisutnost na jelovniku. Evo i zašto.

Obilje vitamina, minerala, željezo, bjelančevine i omega-3 masne kiseline

Riba zajedno s mesom, sirom i jajima pripada skupini namirnica koje su glavni izvor bjelančevina u našoj prehrani. Kao namirnica životinjskog podrijetla sadrži sve esencijalne aminokiseline u omjerima koji podržavaju rast, razvoj i oporavak organizma. Od koristi je stoga djeci i mladima, sportašima, starijim osobama i rekonvalescentima.

Dovoljna prisutnost željeza u organizmu je, znamo to, neophodna u sprječavanju anemije, no ono je sada u ovom prijelaznom razdoblju godine od značaja u očuvanju imuniteta.

Vitamin B1 od značaja nam je jer sudjeluje u procesu stvaranja energije, doprinosi imunitetu, sudjeluje u kontrakciji mišića, te prenošenju živčanih impulsa. Vitamin B3 pomaže cirkulaciju i ublažava različite upalne procese u organizmu.

Mnogi ljudi ne vole ribu zbog njezinih kostiju. No, sagledajmo kosti s pozitivne strane. U njima je kalcij, pa konzumiranjem cijelih papalina ili girica činimo dobro svojim kostima.

Tu su, naravno, i omega-3 masne kiseline. Iako ih ima i u bijeloj, glavni njihov izvor je plava riba; srdele, plavice, šarun, tuna, skuša, inćuni, palamida i sl. Omega-3 masne kiseline doprinose razvoju mozga kod djece, kognitivnim sposobnostima, zdravlju zglobova, dojke i prostate, a također ublažavaju upalne procese u organizmu.

Ne opterećuje probavu

Riba u usporedbi s junetinom ili svinjetinom sadrži manje vezivnog tkiva zbog čega je lako probavljiva. Idealno ju je jesti za večeru. Em će se organizmu osigurati brojne hranjive tvari em njezina probava neće do dugo u noć opterećivati probavni sustav i remetiti san.

Smrznuta, konzervirana ili dimljena riba

Zbog svega rečenoga, valja se potruditi konzumirati ribu barem dva puta tjedno, po mogućnosti često onu plavu. Malo truda donosi nam višestruku korist. Planirate li sljedeću subotu posjetiti tržnicu, svratite i do ribarnice.

Kad god je moguće, neka vaš prvi izbor bude svježa riba. U nedostatku svježe, dobro će poslužiti i zamrznuta riba. U zamrzivaču imam filete oslića. Što bi se reklo, bolje je ikakva, nego nikakva riba. Kada u ribarnici nema svježe ribe, od tih fileta napravim gulaš.

Riba iz konzerve od koristi je ljudima koji rade. S raženim kruhom i velikom porcijom zelene salate čini im kvalitetan ručak. Pečena dimljena riba također je zanimljiva. Može biti super sa slanim krumpirom i salatom od rajčice.

Naravno, riba se može jesti i hladna. Ako vam je ostane viška od ručka ili večere, napravite hladno predjelo ili jednostavnu, a istodobno vrlo ukusnu riblju paštetu. Neka vam je u slast.

Jednostavan i brz recept za riblju paštetu

Od ribe koja je ostala od obroka prije može se napraviti riblja pašteta. Mnogo je različitih recepata, no jedan od jednostavnijih je da se riba otkosti, pomiješa s izrezanim kaparima, maslinovim uljem ili maslacem, limunovim sokom i sitno usitnjenim peršinovim listom. Ljeti je prava poslastica kada se riblja pašteta posluži uz blago preprženi kruh i salatu od rotkvica.