Jeste li čuli za vodeni kefir? Evo zašto ga svakako treba probati

Ne može se sa sigurnošću reći odakle potječu, no pretpostavlja se da im je pradomovina Meksiko. Brojna su njihova imena pa se tko u nekim dijelovima svijeta nazivaju Kalifornijske pčele, u drugima Afričke pčele, Japanski kristali i sl. Svojim izgledom podsjećaju na cvjetaču.

Sadrže simbiotičke kolonije kvasaca i bakterija mliječno-kiselog vrenja te dugolančane ugljikohidrate iz zrna pšenice, raži i sl. Kvasci potiču razvoj bakterija mliječno-kiselog vrenja i na taj način smanjuje rizik od nekontroliranog razmnožavanja patogenih bakterija u organizmu čovjeka. 

Pozitivan učinak na zdravlje

Vodeni kefir je osvježavajući napitak, što se može zahvaliti prisutnosti mliječne kiseline koju stvaraju bakterije mliječno-kiselog vrenja. Slatko-kiselog je okusa, a kada se dobiva iz voćnog soka izražene je voćne arome.

Pokazuje višestruko pozitivan učinak na zdravlje. Može se to pripisati metabolitima i bakterija i kvasaca. Naime, bakterije kefirnih zrnaca, od kojih su neke probiotici, proizvode tvari antimikotičnog djelovanja, a uz to se vodeni kefir veže za zdravlje usne šupljine i probavnog sustava.     

Tu su još etanol i ugljik-dioksid te manje količine octene kiseline, glicerola i manitola koji pokazuje antioksidativnu aktivnost.

Nadalje, etanol i ugljični-dioksid su produkti aktivnosti kvasaca. Oni proizvode još octenu kiselinu i glicerol koji povećava viskoznost napitku.   

U vodenom kefiru su prisutne i hlapljive tvari; esteri i alkoholi koji doprinose njegovoj specifičnoj aromi. 

Vodeni kefir možete i sami napraviti

Vodeni kefir je dostupan na našem tržištu, no vrlo jednostavno ga možemo i sami napraviti. 

Sastojci:

– 3 jušne žlice vlažnih zrnca vodenog kefira

– 1 litra izvorske vode ili kišnice

– ¼ šalice šećera

Potrebno je još pripremiti staklenu posudu volumena 1 litre, drvenu žlicu, gazu ili sličnu tkaninu rijetkog tkanja, te gumicu. 

Priprema:

1. U pripremljenoj posudi pomiješajte šećer s malo tople vode. Dodajte ostatak vode. Otopina mora biti sobne temperature pa ako je prevruća, ohladite je.
2. U otopinu umiješajte 3 jušne žlice vlažnih zrnaca vodenog kefira te promiješajte.
3. Prekrijte gazom i osigurajte gumicom.
4. Ostavite na sobnoj temperaturi (21 ℃) 24 do 48 sati.
5. Tekućinu procijedite kroz gazu, drvenu ili plastičnu cjedilicu.
6. Vodeni kefir sadrži određenu količinu šećera. Što se vodeni kefir duže radi, šećera će biti manje jer ga troše bakterije i kvasci.     
7. Gotovom vodenom kefiru mogu se dodati različiti dodaci poput soka ananasa ili limuna te začina; cimet ili đumbir u prahu.
8. Ako želite dobiti „gazirano“ piće, gotovom vodenom kefiru dodajte oko 1 dl soka jabučnog soka (ili soka od grožđa), zatvorite poklopcem i ostavite na sobnoj temperaturi 1 do 3 dana.
9. Vodeni kefir držite u hladnjaku i potrošite tijekom 2-3 dana.

Kao što je slučaj i s klasičnim kefirom, zrnca vodenog kefira nabavljaju se najčešće preko poznanika, te se mogu iznova koristiti u nedogled.  

Vjerujem da vam je ova priča o vodenom kefiru zagolicala maštu. Dolaze nam topliji dani i sigurno ćemo vapiti za osvježenjem. Napravite stoga sami vodeni kefir. Ne košta gotovo ništa.

Ovaj napitak će koristi našem organizmu, a uz to će doprinijet i raznovrsnosti prehrane. Neka nam svima bude uzdravlje.