Višnje: skriveno antioksidativno bogatstvo

I dok trešnje obično jedemo svježe i cijenimo ih zbog njihovog primamljivog okusa, teksture i boje, dotle višnje obično konzumiramo prerađene u obliku soka, džemova, kompota, likera te preljeva i nadjeva za kolače.

Imate li svoje višnje, čekajte da potpuno sazru i jedite ih svježe, pružit će vam obilje blagodati. Ako vam njihov urod ove godine „pretekne“, ne dopustite da propadnu. Prava je šteta ne iskoristiti ih. Evo i zašto.

Široka paleta nutrijenata

Višnja se uzgaja najviše u Europi, potom slijede SAD i središnja Azija. Među tri najpoznatije sorte ubraja se, kod nas popularna, maraska.

Slatkoća višanja potječe od jednostavnih šećera (glukoze i fruktoze), dok je za kiselost zaslužna organska, malična kiselina.

Od vitamina, plodovi sadrže vitamine C, E i K te neke vitamine B skupine. Od provitamina antioksidativnih karakteristika, ističu se karotenoidi kojih je u višnjama više nego u trešnjama. Tu su i mineralne tvari; kalcij, magnezij i kalij. Iako njihov sadržaj nije impozantan, ipak svojom prisutnošću doprinose zadovoljavanju dnevnih potreba organizma.

Fenoli iz višanja: dokazani čuvari našeg zdravlja

I dok u trešnjama ima više šećera (oko 13 %) nego u višnjama (oko 8 %), dotle su višnje daleko bogatije fenolnim komponentama. Ima ih približno kao i u jagodama, a više nego u jabukama i kiviju.

Primarna uloga fenolnih komponenata je, u biti, zaštita biljaka od ultraljubičastog zračenja i biljnih patogena.

Fenolne tvari iz biljaka imaju višestruko pozitivno djelovanje na čovjeka. Remete oksidativne procese potaknute aktivnošću slobodnih radikala koji inače rezultiraju negativnim promjenama strukture i funkcije stanica. U konačnici, to može dovesti do malignih promjena.

Znanstvena istraživanja govore da su fenolne tvari iz višanja snažni antioksidansi koji sprječavaju pojavu raka i prerano starenje. Tako je dokazano da antocijanini iz višanja pokazuju jako antioksidativno i protuupalno djelovanje te doprinose sprječavanju pojave raka debelog crijeva. Štoviše, fenolne komponente iz višanja jačeg su protuupalnog učinka od aspirina. To daje nadu za proizvodnju „prirodnog aspirina“ u budućnosti, što bi uvelike koristilo osobama alergičnima na aspirin i druge nesteroidne protuupalne lijekove.

Imajući sve rečeno u vidu, jasno je zašto se višnje ubrajaju u tzv. funkcionalnu hranu.

Višnje za dobar san

Višnje nikad ne bismo vezali uz spavanje, no one upravo doprinose opuštanju i dobrom snu. Naime, u njima je melatonin. Luči ga epifiza, a također ga sintetiziraju bakterije, protozoe i biljke poput višnje.

Melatonin regulira ciklus spavanja i budnosti, što doprinosi zdravlju živaca, odnosno sprječavanju neurodegenerativnih bolesti. Također, jača imunitet. Iskustveno znamo da nam nedostatak sna škodi imunitetu, a sada znamo i koji je tome razlog.

Jednostavno zamrzavanje višanja

Moderan način života i priprema zimnice teško idu zajedno. Ipak, imate li svojih višanja, iskoristite ih što je više moguće. Jedite ih za desert i između obroka, podijelite ih prijateljima i rodbini. Šteta je da propadnu.

Ako ih želite spremiti za zimu, a nemate vremena za pripremu klasične zimnice, odnosno soka, džema i sličnog, možete ih zamrznuti. Najviše vremena će vam oduzeti branje, no ne smatrajte to gubitkom vremena, već izvrsnom prilikom za opuštanje.

Višnjama uklonite peteljke, operite ih i dobro osušite. Punite ih u plastične kutije i zamrznite.  Zamrznutim se višnjama koštica vrlo lako uklanja. Otkoštičene višnje dalje možete koristiti za pripremu kolača, sladoleda, smoothieja i voćnog jogurta.

I na kraju, za vjerovati je da vas je današnja tema potaknula na istinsko uživanje u višnjama ovog ljeta. Neka vam je uslast.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja pomaže Vam unaprijediti Vašu prehranu, a time i zdravlje. Pratiti ju možete na stranici www.prehranasportasa.com