Upoznajte blagodati heljde, namirnice koja jača kapilare i snižava tlak

Uzimamo farmaceutske proizvode za sniženje tlaka te kolesterola i šećera u krvi. Prehrana nam je monotona, često nemamo ideju što sutra kuhati, no ne volimo komplicirane recepte. Zašto ne bismo u svoj jelovnik uvrstili heljdu?

Heljda nam je gotovo nepoznata namirnica. Pod utjecajem Austrijske kuhinje prihvatili su je samo naše Međimurje i Zagorje gdje se danas najčešće koristi u pripremi tradicionalnih krvavica. Ipak, s povećanjem svijesti o vrijednosti neprerađenih namirnica, raste zanimanje za ovu biljku. No heljda nije samo hrana. Od nje se rade i jastuci koji nas podsjećaju na davna romantična vremena.

Heljda ne sadrži gluten zbog čega je objeručke prihvaćena među ljudima koji imaju celijakiju. Njezino je brašno stoga čest sastojak tjestenine i kruha   

Pradomovina heljde je Sibir odakle se rasprostranila drugim područjima oštre planinske klime. Uspijeva ondje gdje druge žitarice ne mogu čime je doprinijela opstanku čovjeka u surovim uvjetima. Heljdina se kaša tako prometnula u Rusko nacionalno jelo, a kuha se i na sjeveru Europe. 

Sastav heljde

Heljda je kao pseudožitarica nutritivno kvalitetna namirnica. Bogat je izvor ugljikohidrata od kojih potječe glavnina u njoj sadržane energije.

Zanimljiv je i aminokiselinski sastav njezinih bjelančevina. Sadrže lizin, esencijalnu aminokiselinu koja manjka u žitaricama. Upotpunjujući tako aminokiselinski profil žitarica, heljdino se brašno obično miješa s pšeničnim, kukuruznim i rižinim. Najčešće se ova mješavina korsti za izradu palačinki koje podsjećaju na tradicionalne ruske heljdine uštipke – bline. Heljda ne sadrži gluten zbog čega je objeručke prihvaćena među ljudima koji imaju celijakiju. Njezino je brašno stoga čest sastojak tjestenine i kruha.   

Heljda i zdravlje

Bjelančevine heljde specifičnog su aminokiselinskog sastava zahvaljujući kojem doprinose snižavanju koncentracije kolesterola u krvi i normalizaciji visokog krvnog tlaka. Osim toga, djeluju poput prehrambenih vlakana. Pomažu rad crijeva, sprječavaju zatvor stolice te sudjeluju u smanjenju prekomjerne, odnosno održavanju primjerene tjelesne mase.

U skladu s tim su i rezultati istraživanja koji kazuju kako heljdino brašno poboljšava stanje šećernih bolesnika. Danas se sasvim opravdano heljda koristi u proizvodnji prehrambenih proizvoda koji imaju odlike funkcionalne hrane. 

>>U kulinarskom smislu, heljda je jako zahvalna namirnica pa je možete pripremiti u slatkim, ali i u slanim varijantama.<<

Bogatstvo tatarske heljde

Osim obične, široko rasprostranjene heljde, u planinskim se dijelovima Azije (u Europi samo u Luksemburgu) uzgaja tatarska heljda. Kao zamjenu za pšenicu, ječam i običnu heljdu ranije su je koristili manje imućni seljaci. Osim što sadrži ugljikohidrate i bjelančevine, sadrži i zavidnu količinu vlakana te vitamina B skupine; prvenstveno vitamina B1, B2 i B6.

Tatarska je heljda bogata fenolnim tvarima među kojima se ističe rutin. Nalazi se u listovima, stabljici, cvjetovima i plodovima. Jača kapilare, smanjuje oteknuća te snižava visoki krvni tlak. Pokazuje antioksidativan učinak i djeluje protiv nastajanja ateroskleroze, pa je u sastavu različitih farmaceutskih proizvoda. Tatarska heljda sadrži još i kvercitrin te kvercetin koji, u kombinaciji s drugim flavonoidima, pokazuju antibakterijsko djelovanje. Upravo joj rutin, kvercitrin i kvercetin daju gorkasti okus.

Heljdin čaj

Tatarska heljda danas doživljava svoju renesansu i od nje se priprema čaj, u Japanu poznat kao „soba-cha“. Pije se i topao i hladan. Evo kako ga možete pripremiti sami. Najprije heljdu skuhate, potom je osušite i popržite u tavi bez dodatka ulja. Odabranu količinu heljde prelijte s deset puta većom količinom vode temperature 90 °C. Poklopite i ostavite stajati dvije do četiri minute te naposljetku procijedite.