Treba li iz prehrane izbaciti crveno meso? Evo odgovora

Mnogi su ljudi, zabrinuti za svoje i zdravlje svoje obitelji, iz prehrane isključili crveno meso. Ja nisam. Evo i zašto. 

“Smije li Ivica jesti crveno meso?”, upita me nedavno sestra misleći na susjeda koji se izliječio od raka.

“Može.”, odgovorim bez ustezanja. 

Tijekom pečenja mesa na roštilju stvaraju se kancerogeni spojevi pa roštiljanje ne bi trebalo prakticirati “svaki drugi dan”. Osobno, tako pripremljeno meso jedem dva ili tri puta godišnje

Ne vidim razlog zašto bi se čovjeku uskratilo crveno meso. Stvar je u količini, načinu pripreme i kvaliteti.

Istini za volju, tijekom pečenja mesa na roštilju stvaraju se kancerogeni spojevi pa roštiljanje ne bi trebalo prakticirati “svaki drugi dan”. Osobno, tako pripremljeno meso jedem dva ili tri puta godišnje. Međutim, ljudima koji pate od nekih zdravstvenih tegoba te rekonvalescentima bih uvijek preporučila “nježnije” načine pripreme; kuhanje, pirjanje ili pečenje u vatrostalnoj posudi odnosno foliji. I naravno, treba kuhati “od nule”. Ja uopće ne koristim gotove začine, bujone niti instant umake.

Zavidan nutritivni sastav

Crveno meso je izvrstan izvor visokovrijednih bjelančevina. One svojim aminokiselinskim sastavom podržavaju procese stvaranja novih stanica koji se neprestano odvijaju tijekom cijeloga života. Intenzivniji su u doba rasta i razvoja djece i mladih te za vrijeme oporavka od različitih ozljeda i bolesti.

Nadalje, crveno je meso jedan od najvažnijih izvora lako iskoristivog željeza. Štoviše, sadrži ga više nego bijelo meso. Željezo je u eritrocitima sastavni dio hemoglobina koji prenosi kisik do svih stanica u tijelu. Kisik je stanicama potreban da bi mogle iskoristiti “energente” i normalno funkcionirati. Manjak željeza rezultira manjim dotokom kisika u stanice, “energenti” se lošije iskorištavaju pa je anemičan čovjek umoran i iscrpljen.

>>”Doručkuj kao kralj, ručak podijeli s prijateljem, a večeru daj neprijatelju”, Engleska je poslovica koju su mnogi u cijelosti ili dijelom prihvatili. Kod nas se tako ukorijenilo mišljenje kako nikako nije dobro jesti nakon 6 popodne. No, je li to baš tako? .<<  

U crvenom mesu je i cink; mineralna tvar koja pomaže zarastanje rana, jača imunitet, doprinosi zdravlju prostate, smanjuje rizik za pojavu kandidijaze i sl. Tu su i vitamini B skupine. Riboflavin (vitamin B2) je važan čimbenik rasta i razvoja organizma pa je stoga potreba za njime povećana kod trudnica i dojilja. Njegov nedostatak može npr. dovesti do ranica na kutovima usana. 

Pantotenska kiselina čiji je jedan izvor i crveno meso podržava rast i oporavak organizma od ozljeda. Osim toga, sudjeluje u reakcijama stvaranja energije i sinteze hormona. Svakako se ne smije zaboraviti ni vitamin B₁₂. Njega sadrže isključivo namirnice životinjskog podrijetla pa tako i crveno meso. Ovaj je vitamin važan za stvaranje eritrocita, zdravlje živaca, prenošenje genetskog materijala tijekom stvaranja novonastalih stanica i dr. Njegova dostatna prisutnost u organizmu smanjuje rizik za pojavu megalobalstične anemije (kada su u krvotoku prisutni nezreli i nefunkcionalni eritrociti) koja se manifestira umorom i slabošću organizma.

Smanjiti unos masti

Crveno meso mogu jesti i osobe na dijeti za mršavljenje. Kao što s peradi valja skinuti kožu, tako i sa crvenog mesa valja skinutu svu vidljivu mast. I ne treba sebi uskraćivati jela s mljevenim mesom. S komada crvenog mesa uklonite vidljivu mast, sameljite ga i oblikujte okruglice, hamburgere, ćevape … Biti na dijeti ne znači izbjegavati nemasno crveno meso već to znači jesti ga u razumnim količinama. Ako na radnom mjestu većinom sjedite, za ručak vam je dovoljno pojesti 80 do 100 g mesa. Uvjet je da ga kombinirate s dosta povrća i nešto ugljikohidratnih namirnica poput tjestenine, riže, prosa, krumpira i sl.  

A što je s davanjem antibiotika životinjama?

S nijednim namirnicama, pa tako ni s crvenim mesom, ne treba pretjerivati. Ono treba biti dio raznolike prehrane. Izmjenjivati ga treba s bijelim mesom, ribom, a ne bi bilo loše jedan dan u tjednu imati vegetarijanski dan. 

Često se pitamo što je s davanjem antibiotika životinjama. Znamo kako antibiotici služe liječenju ljudi i životinja. Dodatno, u Sjedinjenim Američkim Državama se smiju davati i zdravim životinjama što pospješuje njihov rast. Nasuprot tome, EU regulativa, dopušta primjenu antibiotika isključivo u svrhu liječenja životinja. I zato, uživajmo u mesu s naših farmi.