Sočne i moćne voćne bobice zadovoljstva i zdravlja

Bobičasto voće je ukusno ljetno voće. Sezona mu započinje u svibnju i traje sve do listopada. Najpopularnije su jagode iako ne pripadaju u bobičasto voće. Uz jagode su najpoznatije borovnice, maline, kupine, brusnice i ribiz.

Podrijetlom su iz različitih dijelova svijeta, a nekima se, poput jagoda i malina, zbog zastupljenosti po cijelom svijetu podrijetlo ne može točno odrediti. U Europu je uglavnom stiglo s kolonijalističkih putovanja, a počelo se uzgajati u 19. stoljeću. Iznimka su maline, za koje su pronađeni dokazi o uzgoju od prije 2000 godina, i borovnice čiji je uzgoj počeo tek sredinom 20. stoljeća.

Najbolje istražena područja blagotvornog djelovanja jagoda su prevencija kardiovaskularnih bolesti, regulacija razine šećera u krvi i preventivno djelovanje na nastanak nekih karcinoma

Tajne ljekovitosti

Sadržaj antioksidansa i protuupalnih nutrijenata u jagodama je izvanredan. Uz maline i grejp, jagode su među najboljim izvorima mangana iz voća. Mangan se smatra ključnim antioksidativnim mineralom. Istraživanja u nekoliko zemalja dokazala su da su jagode jedan od najboljih izvora vitamina C – glavnog antioksidativnog vitamina.

Najpoznatije fitotvari u jagodama su antocijanini i flavonoli koji imaju antioksidativna i protuupalna svojstva. Najnovija istraživanja upućuju na povoljno djelovanje jagoda na razinu šećera u krvi. Ipak, povoljan utjecaj javlja se tek pri unosu triju ili više obroka jagoda tjedno. Kronični oksidativni stres i kronične upale glavni su faktori za razvoj raka pa se može očekivati da jagode sa svojim bogatim nutritivnim sastavom imaju i antikancerogena svojstva.

Kao većina voća, i bobičasto voće je niskokalorično, ne sadrži kolesterol i nutritivno je vrlo bogato. Glavni pozitivni učinci na zdravlje čovjeka vezani su uz iznimna antioksidativna i protuupalna svojstva čiji su nosioci antocijanini, flavonoli i vitamin C. Od ostalih nutrijenata zastupljeni su vitamini A, E, K, neki vitamini B skupine i dijetalna vlakna. Od minerala su zastupljeni mangan, kalij, kalcij, fosfor, željezo i magnezij.

Kao većina voća, i bobičasto voće je niskokalorično, ne sadrži kolesterol i nutritivno je vrlo bogato

Uz navedene antocijanine i flavonole, bobičasto je voće bogato i mnogim drugim fitotvarima s protuupalnim i antioksidativnim svojstvima. Zbog takvih svojstava pripisuje im se povoljan utjecaj na kardiovaskularni sustav. S obzirom na odlična antioksidativna i protuupalna svojstva bobičastog voća, istraživanja na području antikancerogenih učinaka su vrlo zanimljiva i sve više plijene interes znanstvenika.

Voće s misijom

Borovnice i maline pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, ubrajaju se u namirnice s niskim glikemijskim indeksom (40 – 50) i imaju visok udio dijetalnih vlakana. Maline smanjuju aktivnost enzima alfa-glukozidaze koji razgrađuje složene šećere na jednostavne, čime dodatno pridonose regulaciji razine šećera u krvi.

Brusnice se izdvajaju kao voće s blagotvornim utjecajem na cjelokupan probavni trakt čovjeka, počevši od desni (smanjuju rizik od nastanka parodontoze) preko želuca (smanjuju rizik od nastanka čira) do crijeva (smanjuju rizik od nastanka karcinoma debelog crijeva).

Jagode i bobičasto voće nutritivno su vrlo bogate namirnice s naglaskom na antioksidativna i protuupalna svojstva. Najdostupniji su tijekom ljetnih mjeseci i najbolje ih je jesti svježe i sirove. Stajanjem i termičkom obradom gube na nutritivnoj vrijednosti (posebno na udjelu vitamina). Preporučuje se konzumacija triju ili više obroka tjedno.