Smokva: Kraljica Mediterana nema za što nije dobra, a imamo i prefine recepte

Smokva potječe iz jugoistočne Azije odakle se proširila Sredozemljem i danas je jedan od njegovih zaštitnih znakova. Uzgaja se već više od 11 tisuća godina; duže od mnogih žitarica. Jede se svježa i sušena, a od nje se još rade džemovi i slastice. Nadaleko je poznat naš smokvenjak. 

Smokva osim vlakana sadrži vitamine, mineralne tvari, jednostavne šećere, organske kiseline, fitosterole, triterpenoide, kumarine, te fenolne komponente. Smokve su bogate karotenoidima; prvenstveno likopenom kojega slijede lutein i beta-karoten.

U narodnoj medicini uz smokvin plod iskorištavaju još korijen i list. Djeluju protuupalno i opuštajuće pa su od pomoći kod probavnih tegoba (grčeva, gubitka apetita i proljeva), problema s dišnim putovima (kašalj i bronhitis)

Pomaže kod kašlja i bronhitisa i sprječava dijeljenje stanica raka

Nadalje, proantocijanidina ima čak više nego u vinu i čaju. S razlogom se u narodnoj medicini uz smokvin plod iskorištavaju još korijen i list. Djeluju protuupalno i opuštajuće pa su od pomoći kod probavnih tegoba (grčeva, gubitka apetita i proljeva), problema s dišnim putovima (kašalj i bronhitis), bolesti srca i krvnih žila i dr. Može se bez zadrške reći kako je smokva bogata antioksidansima pravi primjer Mediteranske prehrane. Štoviše, neke su sorte smokava bogatije antioksidansima od papaje, manga, jabuke i banane. Oni svojim međudjelovanjem više doprinose zdravlju čovjeka nego izdvojene pojedinačne komponente.

Nadalje, u Ajurvedi se smokva koristi protiv zatvora stolice i kao pomoć mokrenju. Pomaže liječenje jetre i slezene te sprječava razmnožavanje štetnih bakterija u ustima. Sadrži glutaminsku kiselinu koja ispoljava terapeutsko djelovanje. Pomaže stvaranje novih stanica, a time i obnovu tkiva što je npr. od značaja za oporavak crijeva kod ljudi koji pate od celijakije ili drugih probavnih tegoba. Smokva kod šećernih bolesnika normalizira povišene masnoće u krvi. Zgnječena se kao oblog stavlja na otekline. “Mlijeko” smokvina lista sprječava dijeljenje stanica raka te se često koristi i u homeopatiji.

Ne gulite smokve

Potpuno zrele male smokve tzv. “poljarice” ne treba guliti jer je jestiva i njezina kožica. Štoviše, bogatija je fenolima u odnosu na pulpu. Nije na odmet spomenuti kako su smokve ljubičaste boje najbogatije polifenolima, antocijaninima i flavonoidima zahvaljujući kojima, u odnosu na zelene i žute sorte, pokazuju najjače antioksidativno djelovanje.

>>Debate o utjecaju konzumacije jaja na zdravlje napokon bi trebale biti privedene kraju. Nova studija dokazuje da je svakodnevna konzumacija jaja – zdrava. Pročitajte kako je došlo do takvog preokreta mišljenja i za što su sve jaja dobra<<  

Suhe smokve se drže za nutritivno najkvalitetnije suho voće. Važan su izvor mineralnih tvari među kojima valja istaknuti prisutnost željeza, kalcija, i kalija. Od vitamina sadrže vitamine B1 i B2. S neznatnim sadržajem masti i bez kolesterola cijenjene su izvor lako iskoristive energije. Obiluju vlaknima i polifenolima pa su svakako poželjna namirnica zimi kada je sužen izbor voća.  

Smokve na malo drugačiji način

• Smokve obično jedemo svježe ili suhe. Probajte ih kombinirati s drugim namirnicama. Čak i najjednostavnija jela postaju egzotični užitak.
• Svježe smokve pomiješajte s jogurtom, ostavite pola sata da se arome sljube i uživajte u poslastici bez dodanih šećera.  
• Zašto ne napraviti topli sendvič sa smokvama? Kriške kruha poškropite maslinovim uljem na njih poredajte kriške mozzarelle i svježih smokava. Stavite 1.5 do 2 minute u pećnicu zagrijanu na 180 ℃. Sendvič ukrasite rukolom, poprskajte s malo balzamičnog octa i poslužite.
• Svježe smokve sitno izrežite. Pirjajte ih na umjerenoj vatri 20-tak minuta bez dodatka šećera. Izmiksajte štapnim mikserom i dobili ste ljetni nadjev za palačinke.  
• Pečena piletina. Piletinu posolite, popaprite, dodajte joj luk narezan na ploške, smokve narezane na polovice i maslinovo ulje. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200℃. Poslužite uz krumpir pečen u kori te salatu od rukole, cikorije i radiča. 
• Zimi u suhe smokve utisnite bademe, lješnjake ili orahe i eto dobre užine.