Skuhajte ga već danas! Kelj je mnogo više od dosadnog zelenog povrća

No, tu ne završavaju njegovi pozitivni učinci kelja jer djeluje protektivno i na krvne žile, smanjuje kolesterol, a uz to je i prava riznica korisnih fitokemikalija.

Kelj je zeleno lisnato povrće koje je dostupno tijekom cijele godine. Ipak, vrhunac sezone kelja je od sredine zime do početka proljeća. Lako se uzgaja i može rasti na nižim temperaturama, a lagani mraz daje mu posebno sladak okus. Poput brokule, karfiola i raštike, kelj je potomak divljeg kupusa za koji se vjeruje da potječe iz Male Azije otkud je došao u Europu oko 600 godina prije Krista. Kelj su razvili Belgijanci u 18. stoljeću i jedna je od najnutritivnijih namirnica u odnosu na kalorijsku vrijednost. Razlikujemo tri vrste kelja – divlji, kovrčasti i glatki.

Dosadašnja istraživanja dokazala su antikancerogeni učinak kelja koji može zahvaliti visokom udjelu glukozinolata. Najviše istraživanja bavilo se karcinomom debeloga crijeva i dojke

Kelj obiluje antioksidativnim i protuupalnim svojstvima

Kelj se nutritivno ističe svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, velikim udjelom mikronutrijenata i glukozinolatima. Zbog takvog sastava, kelj izrazito povoljno utječe na zdravlje, ali je slabije istražen od svojih srodnika, kupusa i brokule. Uz dobro poznati antioksidativni vitamin C, kelj je bogat karotenoidima i flavonoidima koji također imaju antioksidativna svojstva. U kelju je otkriveno preko 45 različitih antioksidativnih fitotvari zbog kojih mu se pripisuju antikancerogena svojstva i uloga zaštitnika organizma od mnogih bolesti uzrokovanih oksidativnim oštećenjima.

Od karotenoida se ističu lutein i β-karoten, a od flavonoida je najzastupljeniji kemferol i kvercetin. Protuupalna svojstva kelja još su nedovoljno istražena, a očekuju se pozitivni rezultati s obzirom na to da sadrži omega-3 masne kiseline i vitamin K. Dosadašnja istraživanja dokazala su antikancerogeni učinak kelja koji može zahvaliti visokom udjelu glukozinolata. Najviše istraživanja bavilo se karcinomom debeloga crijeva i dojke. Istraživanja niti potvrđuju, niti ne opovrgavaju pozitivan učinak u prevenciji i liječenju drugih vrsta karcinoma.

>>Mnogo je razloga zašto prehranu treba obogatiti svježim zelenjem – primjerice, ono obiluje mineralima (osobito željezom, kalijem i magnezijem), vitaminima B, C i K, folnom kiselinom te enzimima i vlaknima koja su važna za probavu i pročišćivanje organizma od štetnih tvari.<<

Štiti krvožilni sustav i smanjuje udio kolesterola u krvi

Pozitivni učinci kelja ni tu ne završavaju. Zbog svojeg antioksidativnog djelovanja kelj odlično štiti krvožilni sustav. Konzumacija kelja dokazano smanjuje udio kolesterola u krvi, a znanstvenici ta svojstva pripisuju dijetalnim vlaknima. Najveću sposobnost smanjenja udjela kolesterola ima kelj kuhan na pari. Iako utjecaj kelja na probavni sustav još nije istražen, zbog visokog udjela dijetalnih vlakana očekuju se pozitivni rezultati konzumacije kelja i na ovom području. Od ostalih nutrijenata, kelj je odličan izvor vitamina A i minerala bakra i mangana. Također je vrlo dobar izvor vitamina B₆, B₁ i E, minerala kalcija, kalija, željeza te dijetalnih vlakana i omega-3 masnih kiselina.

Kelj je jedna od rijetkih namirnica bogata oksalatima. Ako je koncentracija oksalata u tjelesnim tekućinama previsoka, dolazi do kristalizacije pri čemu mogu nastati zdravstveni problemi. Kelj se stoga ne preporučuje osobama koje imaju zdravstvenih problema s bubrezima i/ili mokraćnim mjehurom. Oksalati također mogu smanjiti apsorpciju kalija, ali taj je učinak zanemariv.

Kelj je nutritivno vrlo bogata namirnica. Može se pripremiti na mnogo načina, a kod nas se najčešće jede kao varivo. Valja napomenuti kako najbolja nutritivna svojstva ima kelj kuhan na pari kakav se može poslužiti s kuhanim krumpirima kao prilog jelu. Ukusan i jednostavan za pripremu, kelj idealna je namirnica za zimske dane i trebao bi pronaći svoje mjesto na svačijem jelovniku. Oprez je ipak potreban kod osoba s poremećajem rada bubrega ili mjehura.