Savjet nutricionistkinje: Pazite na masti skrivene u raznim namazima, ali i jelima

Globalizacija je posljednjih desetljeća uvelike utjecala na našu prehranu. Tako i maslac od kikirikija postaje omiljena namirnica na jelovniku. I dok nekoliko zrnaca kikirikija daju našim žitaricama za doručak zanimljiv okus, dotle često uživanje u kikiriki maslacu itekako ostavlja vidljiv trag na liniji.

Po svojim botaničkim karakteristikama, kikiriki je mahunarka koja prema znanstvenim spoznajama doprinosi normalizaciji koncentracije glukoze u krvi, te zdravlju srca i krvnih žila. Bogata je bjelančevinama, a tu su mineralne tvari i vitamini od kojih se svojom prisutnošću izdvajaju vitamin E, te niacin. Niacin je vitamin B skupine koji sudjeluje u stvaranju hormona i stanica, doprinosi cirkulaciji i ublažava upalne procese u organizmu.

Kalorijska bomba od orašastih plodova

Naravno, kikiriki je bogat mastima. U kikiriki maslacu je oko 50% masti i upravo mu ona daje poželjnu mazivu teksturu. Bez pretjerivanja se može reći kako je maslac od kikirikija visokokalorična namirnica. Dvije jušne žlice daju oko 190 kcal. Kao od šale ih pojedemo za doručak.

Kombiniramo li ih sa 100 grama kruha dobijemo kalorijsku bombu od oko 460 kcal. Usporedbe radi, burek sa sirom nosi 320, hrenovka u lisnatom tijestu oko 380, a čokoladna krafna oko 400 kcal.

Uz kikiriki maslac, u trgovinama možemo pronaći namaze od lješnjaka, badema, kombinacije orašastih plodova (npr. badema, kikirikija, indijskog oraščića i lješnjaka) i sl. Sve su to proizvodi bogati mastima.

I zato, želite li smršaviti do godišnjeg odmora, imajte na umu da dva, tri kikirikija ili badema s ječmenim pahuljicama i svježim voćem za doručak ne čine štetu, no često uživanje u njihovim maslacima sigurno neće doprinijeti vašem cilju.

Napravite svoj namaz

Mnogi su na svojoj koži iskusili kako je lakše smršaviti nego održavati primjerenu tjelesnu masu. Važno je ne vratiti se starim navikama. U slučaju kikiriki maslaca, namaza od lješnjaka, badema i sličnog, to znači da ih ne treba imati kod kuće. Složit ćete se sa mnom kako se bez njih može živjeti.

Zaželite li se ipak maslaca od kikirikija ili badema, malu količinu koju ćete s obitelji pojesti za jedan obrok napravite sami. Blago popržite kikiriki, bademe, lješnjake ili druge orašaste plodove (ili njihovu kombinaciju), stavite u blender i miksajte dok ne dobijete namaz fine glatke teksture. Možda će vam oduzeti nešto vremena, no vrijedi se potruditi. Malu količinu maslaca obitelj će pojesti i to je to. Nema ostataka koje poslije jedemo sa „žlicom“ jer nam je „šteta baciti“. Poznato vam je to od nekud, zar ne?

Krem sir

Osim spomenutih, tu su i mliječni delikatesni namazi koji u sebi skrivaju veliku količinu masti. Klasični krem sir, krem sir s češnjakom, vlascem, kaparima, maslinama, čilijem… samo su neki od ukusnih proizvoda čija nas riječ „sir“ navodi na pogrešan zaključak.

Ne kažem da je to loša hrana, no želite li da vam ovog ljeta bikini stoji „kao saliven“, imajte na umu kako u slučaju tih namaza nije riječ o svježem siru, već o visokokaloričnim proizvodima od vrhnja.

Masti su skrivene posvuda…

Prije ljeta se često listaju talijanske kuharice ne bismo li dobili neku novu ideju za lagani ručak ili večeru. Poznat je njihov Pesto genovese. Priznajem, savršenog je okusa. No, treba znati da je riječ o umaku s pinjolima, maslinovim uljem i parmezanom, što ga u konačnici čini izuzetno kaloričnim.

Kombinirate li tjesteninu s Pesto genovese, pa tome još dodate pileća prsa u umaku od vrhnja, dobit ćete teško jelo koje će se probavljati od podne do večeri.

Rekla bih „mediteranska kuhinja da, no treba biti pažljiv u odabiru jela“. Osobno se držim naše jednostavne dalmatinske kuhinje bez nekih ekstrema. Što je sigurno, sigurno je.

Globalizacija je također na naš kruh donijela tahini (namaz od sezama) i humus (namaz od slanutka). Naravno, sezam i slanutak sadrže brojne korisne nutrijente. U sezamu su vlakna, vitamin E i nezasićene masti, dok je slanutak kao mahunarka bogat probavljivim ugljikohidratima, bjelančevinama, a tu su i vitamini poput folata, B1, B2 i B6. Folat doprinosi zdravlju mozga i krvožilnog sustava dok su vitamini B1 i B2 neophodni u procesima dobivanja energije iz hrane koju konzumiramo.

Međutim, gotovi humus u trgovini je glatke teksture što uvelike može zahvaliti popriličnoj količini ulja. Srećom, jednostavno ga možemo sami napraviti, a količinu ulja smanjiti. Recept je u nastavku. I ovdje vrijedi pravilo; pripremite samo onoliko koliko će obitelj pojesti za jedan obrok. Neka Vam je uslast.

Hummus

Sastojci:

– 80 g slanutka

– 30 g sezama

– 7 – 8 jušnih žlica maslinovog ulja

– 1 jušna žlica vode

– svježe iscijeđeni sok pola limuna

– ½ čajne žličice soli ili prema želji

– svježe mljeveni papar

– (nekoliko češanja češnjaka; po želji)

Priprema:

– Stavite slanutak namakati u vodu barem 12 h, te ga potom skuhajte.

– U zagrijanoj tavi kratko, uz neprestano miješanje, popržite sezam tek da blago potamni; za jednu nijansu.

– U blender stavite sezam, vodu i 2 žlice ulja. Neka blender samelje pola sezamovih sjemenki.

– Dodajte ocijeđeni slanutak, 5 jušnih žlica maslinovog ulja, limunov sok, sol i papar te sve zajedno izblendajte. Par puta špatulom skinite smjesu sa stijenke blendera.

– Po potrebi dodajte još jednu žlicu maslinovog ulja da dobijete meku homogenu smjesu nalik pašteti.

– Gotovi hummus stavite u čistu staklenu posudu, zaklopite originalnim poklopcem i ohladite u hladnjaku.