Oprezno s konzumacijom: mlijeko koje danas pijemo puno je hormona

Snažan razvoj gospodarstva nakon drugog svjetskog rata donio je znatni napredak u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Dovelo je to do dostupnosti velikog broja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda tijekom cijele godine. Nekadašnju isključivo sezonsku dostupnost mnogih vrsta voća i  povrća današnji bi moderan čovjek, u ostatku godine, okarakterizirao kao nestašicu.

Značajno produljen period mužnje

Stariji među nama koji su odrasli na tradicionalnim seoskim gospodarstvima, vjerojatno se sjećaju kako se krave nisu muzle dva do tri mjeseca nakon teljenja, nego bi mlijeko bilo isključivo za prehranu teladi.

Danas je to značajno drugačije. Razvoj poljoprivrede uvelike je utjecao i na mljekarstvo. Prema znanstvenoj literaturi, s ciljem dobivanja krava visoke mliječnosti pomoću genetske selekcije su se uzgojile pasmine (npr. Holstein) kod kojih je moguća laktacija i tijekom duboke gravidnosti. Proces teče tako da se umjetno osjemenjuju mlade junice stare 12 do 14 mjeseci. Tek oteljena telad se hrani kolostrumom (prvim mlijekom) samo pet dana. Od šestog dana, krava se muze narednih 300 dana. Dva, tri mjeseca nakon teljenja, krava se ponovo umjetno oplođuje te nastavlja davati mlijeko i tijekom duljeg perioda gravidnosti. Mužnja se prekida tek 60 dana prije teljenja. U konačnici, krava daje mlijeko 10 mjeseci u godini čime se generira poprilična financijska korist. Usporedbe radi, ranije bi u jednom laktacijskom ciklusu krava dala 600 litara mlijeka, dok danas količina mlijeka može doseći impozantnih 6.000 do 8.000 litara (čak i 12.000 litra). Čini to oko 80 % mlijeka na tržištu visoko industrijaliziranih zemalja.

Od kuda hormoni u mlijeku?

No, svaki pomak ka modernijoj i ekonomski isplativijoj proizvodnji, ima i svoju tamnu stranu. Kako se tijekom gravidnosti luče veće količine hormona iz skupine estrogena, tako je i u mlijeku gravidnih krava prisutna njihova povišena razina. Napredovanjem gravidnosti ta se razina u mlijeku kontinuirano povećava te na kraju dosegne 30 puta veću koncentraciju u odnosu na mlijeko krava koje nisu gravidne. Usporedbe radi, viša je koncentracija estrogena u mlijeku nego u perifernoj cirkulaciji tih krava.

Posljedice konzumiranja takvog mlijeka

Sumnja se kako konzumiranje takvog mlijeka kroz dulji period povećava rizik za pojavu ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Odnosi se to prvenstveno na hormonski ovisne karcinome jajnika, dojke, maternice, testisa i prostate. 

Posebna se zabrinutost odnosi na neprirodno povećanu izloženost djece spolnim hormonima izvana, prije puberteta, kada je inače u toj dobi lučenje spolnih hormona izrazito nisko. Više znanstvenih istraživanja vezuje konzumiranje ovakvog mlijeka s preuranjenim pubertetom i sazrijevanjem kod djevojčica te razvojem dojki kod dječaka. 

Nadalje, konzumiranje mlijeka koje sadrži povećane koncentracije estrogena i progesterona pogoršava problem postojećeg neurednog menstruacijskog ciklusa kod djevojaka i žena. 

Kod muškaraca se nakon konzumiranja mlijeka s povišenom razinom estrogena, smanjuje lučenje testosterona (muškog spolnog hormona). Štoviše, pojedina znanstvena istraživanja govore o lošijoj kvaliteti sperme muškaraca koji konzumiraju punomasno mlijeko i mliječne proizvode od punomasnog mlijeka. Naime, estrogeni i progesteron su topljivi u mastima te se, u usporedbi s mlijekom nižeg sadržaja mliječne masti, u većoj količini nalaze u mlijeku višeg sadržaja masti i u vrhnju. Konzumiranje mlijeka i sira s povišenom koncentracijom ženskih spolnih hormona povezuje se s većom vjerojatnošću za pojavu raka prostate.

Idealno bi bilo kupovati mlijeko i mliječne proizvode od gospodarstva koja njeguju prirodnu proizvodnju mlijeka, iako to značilo njihovu veću cijenu. Ako to nije moguće, korisno bi bilo prednost dati mlijeku i mliječnim proizvodima nižeg postotka masti.    

Antibiotici u mesu i mlijeku

Kao i ljudima, antibiotici se domaćim životinjama daju s ciljem liječenja. Međutim, antibiotici pospješuju njihov rast, što uzgajivačima pruža mogućnost za dodatnu dobit. U Europskoj uniji je zabranjeno davanje antibiotika zdravim životinjama te to nama, kao potrošačima, pruža sigurnost i daje pouzdanje u domaću proizvodnju.    

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti je možete i na stranici www.prehranasportasa.com.