Mediteranskom prehranom regulirajte šećer u krvi

Prehrambene smjernice za dijabetičare predstavljaju univerzalne principe pravilne prehrane koji vrijede za opću populaciju. Međutim, dijabetičari ih se moraju strogo pridržavati, bez većih odstupanja od zadanog broja, veličine i rasporeda dnevnih obroka koji su prilagođeni vrijednostima glukoze u krvi.

Kod oboljelih od dijabetesa tip 1, obroci se moraju uskladiti s vrstom i dozama inzulina te vrijednostima glukoze u krvi, dok se kod oboljelih od dijabetesa tip 2 obroci planiraju s obzirom na trenutnu i ciljanu tjelesnu masu, eventualno uzimanje hipoglikemika te razinu glukoze u krvi.

Blagotvorna mediteranska prehrana

Desetljećima se tradicionalna mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, žitaricama, voćem, povrćem, orašastim plodovima i ribom, ali siromašna mesnim proizvodima povezuje sa zaštitom od srčano-žilnih bolesti. Tijekom posljednjih godina sve je više istraživanja koja ukazuju i na to kako je mediteranska prehrana odličan model za prevenciju dijabetesa tipa II, a preporučuje se i kao dijeta za mršavljenje te održanje poželjne tjelesne mase.

Zbog ohrabrujućih blagotvornih djelovanja, mediteranska prehrana danas se smatra zlatnim standardom i u dijetoterapiji dijabetesa te kardiovaskularnih bolesti.

Smatra se da su visok unos prehrambenih vlakana, brojnih biološki aktivnih biljnih spojeva i jednostruko nezasićenih biljnih masti zaslužni za zaštitno djelovanje mediteranske prehrane.

Pametan izbor masti

Od različitih vrsta masti, dijabetičarima se preporučuje unositi jednostruko (ekstra maslinovo ulje, ulje repice, avokado) i višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3 iz plave ribe, biranih biljnih ulja, sjemenki i orašastih plodova).

Unos zasićenih masnih kiselina iz životinjskih izvora treba ograničiti na 7% ukupnog dnevnog unosa zbog njihovog štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav.

Unos trans masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja (i svih namirnica koje ih sadrže, poput vafla, keksa, lisnatog tijesta i sličnih proizvoda) treba u potpunosti ograničiti.

Pažljivo s ugljikohidratima

Najveću pažnju treba poklanjati količini i kakvoći ugljikohidrata. U pravilu, treba birati ugljikohidratne namirnice s niskim glikemijskim indeksom, cjelovite žitarice i, općenito, namirnice s visokim udjelom vlakana. U dijabetičkoj dijeti malo je prostora za slastice, konzumni šećer i konditorske proizvode. Njih je najbolje u potpunosti izbaciti iz prehrane i zamijeniti ih zdravim desertima temeljenim na voću i cjelovitim žitaricama.

Proteini: a što je s jajima?

Kada je riječ o proteinskim namirnicama, one se uglavnom preporučuju u dijabetičkoj dijeti, a posebno su korisni riba i krto meso, mliječni proizvodi s umjerenim udjelom masti, mahunarke i jaja.

Budući da se često vode polemike o štetnosti i korisnosti jaja u prehrani, zanimljivo je vidjeti rezultate recentnog istraživanja koje je pokazalo da konzumacija do 12 jaja tjedno ne utječe na povećanje rizika od kardiovaskularnih bolesti kod osoba oboljelih od predijabetesa ili pak dijabetesa tip 2.

Ispitanike su pratili tijekom jedne godine, a bili su podijeljeni u dvije skupine; prva skupina (visoki unos jaja) je na tjednoj razini konzumirala 12 jaja, dok je druga skupina (niski unos jaja) konzumirala do 2 jaja tjedno. Rezultati su pokazali kako konzumacija jaja kod obje skupine nije utjecala na pogoršanje markera rizika za bolesti srca i krvožilja te da je potpuno izbacivanje jaja iz prehrane osoba oboljelih od predijabetesa ili dijabetesa tip 2 nepotrebno ako je cjelokupna prehrana uravnotežena i raznolika.

O ostalim namirnicama i njihovom djelovanju, nastavite čitati na portalu Vitamini.hr.