Medeno zdravlje u saću: Zašto med treba jesti već danas
Tradicionalna medicina već tisućljećima koristi med u liječenju, a znanstvenici sve češće dolaze do novih potvrda njegove ljekovitosti
Kada se nalazi u saću, med ima dodatnu vrijednost. Žvakanjem saća unosimo u organizam biološki vrijedne sastavnice.
Više od pet tisućljeća čovječanstvo u liječenju koristi med, prirodni proizvod koji stvaraju pčele koristeći cvjetni nektar. Tako je u tradicionalnoj medicini poznat kao alternativni tretman za razna klinička stanja, od liječenja rana do liječenja raka, pa tako i za astmu, infekcije grla, tuberkulozu, omaglice, vrtoglavice, hepatitis, konstipaciju, infekcije parazitima, ekceme, rane i drugo.
Danas je poznato više od 300 vrsta meda, a njegov sastav nije konstantan niti jednoličan nego ovisi o sastavu sirovine iz koje je proizveden, podneblju i godišnjem dobu. Sadrži više od 180 različitih tvari: šećere (41% fruktozu, 36% glukozu, saharozu, maltozu, dekstrin), vodu, flavonoide te druge organske tvari (organske kiseline), aminokiseline, proteine, enzime, mineralne tvari i vitamine. Upravo zbog takvog bogatog sastava med nije moguće standardizirati.
>>Nije lijek, niti ljekovito sredstvo već prava, zdrava hranjiva bomba!<<
Ljekovito djelovanje
Medicinskim rječnikom objašnjeno, sastojci meda pokazuju antioksidativno, antimikrobno, protuupalno te antikancerozno djelovanje. Med djeluje mikrobicidno i mikrobiostatski te pogoduje sprečavanju širenja infekcija pa je odlična pomoć kod raznih ozljeda kože. Prekrivanjem povreda, ogrebotina ili opeklina slojem meda sprečava se njihovo zagađenje mikroorganizmima iz okoliša i ubrzava zacjeljivanje ozljede.
Baktericidni i bakteriostatski učinak osnovni su razlozi primjene meda i u tretiranju akni i sprečavanju njihova izbijanja.
Primjena meda na koži ne uzrokuje njezino isušivanje pa je pogodan i za primjenu u kozmetičkoj industriji
Med također skraćuje trajanje proljeva te prevenira refluks iz želuca, što pomaže da se ne razvije GERB. Jako je sredstvo za borbu protiv infekcija. Mnoge studije dokazuju da određeni tip meda (npr. manuka med) može prevenirati infekciju C. difficile koja je poznata kao uzročnik proljeva.
Med se koristi kao lijek protiv kašlja, što potvrđuje i Američko pedijatrijsko društvo, s time da se ne preporučuje djeci mlađoj od godinu dana.
Dodatna pomoć antibioticima
Antimikrobna učinkovitost razlikuje se ovisno o vrsti meda te općenito varira ovisno o različitim čimbenicima. Za antimikrobno djelovanje važne su fenolne kiseline i flavonoidi. Studija prezentirana na godišnjem sastanku Američkog kemijskog društva ističe da, prema novim saznanjima, med uz antibakterijska, antiviralna i antioksidativna svojstva, može postati i ključni borac protiv rezistencije na antibiotike.
Naime, zahvaljujući različitim karakteristikama poput specifičnog osmotskog tlaka, visoke razine šećera, specifične razine kiselosti te povećane koncentracije polifenola može se boriti protiv infekcija na brojnim razinama.
Njegova je iznimno važna karakteristika povećana koncentracija različitih polifenola poznatih po antioksidativnim svojstvima. Antioksidansi povoljno utječu na organizam smanjujući rizik od upalnih procesa koji mogu dovesti do brojnih bolesti. Med može uništiti bakterije na raznovrsne načine, zbog čega je bakterijama izrazito teško razviti jedinstven mehanizam rezistentnosti prema njegovu utjecaju pa tako može pripomoći učinkovitijem djelovanju antibiotika (Izvor: The American Chemical Society).
Blagodati meda u saću
Uz sve navedene blagodati, kada se nalazi u saću, med ima dodatnu vrijednost. Takav sadrži pohranjene i fermentirane peludi i propolis u prirodnom obliku. Žvakanjem saća u organizam unosimo biološki vrijedne sastavnice.
Primjena meda u saću tako pridonosi smanjenju upale desni i karijesa, infekcija gornjih dišnih putova, upale sinusa… Med iz saća bogatijeg je okusa i mirisa te je blago kiselkastog okusa zbog organskih kiselina koje se nalaze u saću. U saću ostaju očuvana i esterska ulja biljaka s kojih su pčele sakupljale nektar.