Male riznice zdravlja: Zašto je dobro jesti bademe?

Karakterističan miris badema potječe od inače vrlo otrovnog spoja vodikova cijanida koji enzimski nastaje iz amigdalina i prunasina. Gorki badem sadrži mnogo veću razinu i zato se u prehrani uglavnom koriste slatki bademi koji sadrže posve bezopasnu količinu tih spojeva.

Slatki badem latinskog naziva Prunus dulcis var. dulcis posebno je popularan u predblagdansko vrijeme. Bez njega su mnoge slastice gotovo nezamislive, a postoje dvije vrste, točnije varijeteta badema: slatki badem, Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb var. Dulcis i gorki badem, Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb var. amara. Među njima nema morfoloških razlika, razlikuju se samo po kemijskom sastavu sjemenki.

To je srednje visoko drvo koje može narasti četiri do sedam metara. Plod je duguljasta, jajolika, blago plosnata koštica. Badem cvate od veljače do travnja dok se ne počnu razvijati listovi, a prirodno stanište mu je Mediteran. Ubraja se među najstarije uzgajane biljke.

Slatka koštica badema koja se uglavnom i koristi za jelo, sadrži veliku količinu proteina (20%), 25% ugljikohidrata i čak 50% biljnog ulja. Bez obzira na visok udio masti, pripada u skupinu zdravih namirnica zbog visokog udjela vlakana, vitamina E i zdravih ugljikohidrata.

>>Ugljikohidrati su sportašima važan izvor energije no nije svejedno koje odabrati i kada ih konzumirati. Naučite koje ugljikohidrate odabrati za najbolje rezultate<<

Vitamin E poznat je po svom antioksidativnom djelovanju, sprečava začepljenost krvnih žila, čime štiti od infarkta srca i moždanog udara. Taj vitamin podiže obrambeni prag organizma i tako ne dopušta raznim mikroorganizmima i virusima da značajnije djeluju na naše zdravlje. Posebno su dobri rezultati vitamina E uočeni kod osoba starijih od 60 godina.

Čuvati ulje od svjetlosti

Osim samog ploda, popularnost uživa i bademovo ulje. Riječ je o jednom od najpoznatijih i najprimjenjivanijih ulja u farmaciji. Bademovo ulje je oficinalno (propisano) u mnogim farmakopejama. Oficinalno ulje dobiva se hladnim tiještenjem zrelih sjemenki slatkog ili gorkog badema. Između sjemenki gorkog i slatkog badema postoji razlika u sadržaju amigdalina koji daje gorak okus, ali i otrovnost gorkog badema. Sjemenke gorkog badema sadrže i do 8%, a slatkog i do 0,1% amigdalina.

Bademovo ulje osjetljivo je na svjetlo pa ga treba čuvati u punoj posudi i zaštićeno od svjetlosti. Karakterističan miris badema potječe od inače vrlo otrovnog spoja vodikova cijanida koji enzimski nastaje iz amigdalina i prunasina. Gorki badem sadrži mnogo veću razinu i zato se u prehrani uglavnom koriste slatki bademi koji sadrže posve bezopasnu količinu tih spojeva. Karakterističan okus gorkim bademima daju veća razina amigdalina i prunasina. Ti se spojevi općenito nalaze u rodu Prunus, uključujući i sjemenke breskve, šljive i marelice. Bademovo ulje sadrži još i bjelančevine, saharozu, pentoze te vitamin B2.

Za dječju i zrelu kožu

Bademovo ulje ne koristi se samo u kozmetici, nego je i aktivna i pomoćna tvar u farmaceutskoj industriji. Bademovo ulje je među najskupljima i to zato što je osobito cijenjeno u kozmetici. Bademovo ulje djeluje emolijentno, odnosno omekšava kožu.

Samo ulje badema može se dobiti iz gorkih i slatkih badema. Hladno prešano ulje slatkog badema ima samo blagi miris badema, a hladno prešano ulje gorkog badema ima iznimno snažan miris cijanida koji podsjeća na poznato alkoholno piće.

Bademovo ulje smatramo univerzalnim za gotovo sve tipove kože. Može se primijeniti za njegu kože najmlađih od prvog dana života, a isto tako može biti korisno kod njege zrele kože. Biljno ulje badema koristi se u uljnim proizvodima za čišćenje lica, pa čak i za uklanjanje ceruma iz zvukovoda. Kao ulje za čišćenje katkad se kombinira s uljem ricinusa. Ulje badema vrlo je neutralna mirisa te se od njega prave i macerati kada se želi istaknuti miris biljke koja se u bademovu ulju macerira. Ukratko, bademovo ulje ima brojne blagodati te ga sa sigurnošću možemo preporučiti za primjenu.

Maloj djeci nudite oguljene bademe!

Kora koštice badema sadrži alkaloid, pod nazivom amigdalin, koji u našem organizmu svojim metabolizmom oslobađa toksični spoj – cijanovodik. Dakako da su te količine iznimno niske – šačica badema kod odrasle zdrave osobe ne predstavlja nikakvu opasnost. No kod male djece, konzumiranjem jednake količine neoguljenih koštica badema, može doći do trovanja pa je stoga potreban oprez. Zato djeci obavezno treba dati oguljene bademe.