Lubenica: osvježenje koje nikad ne iznevjeri

Poželimo li za ovih ljetnih sparina i vrućina pojesti nešto prirodno, slasno i osvježavajuće, prvo nam na um padne rashlađena lubenica.

Diljem svijeta, stručnjaci iz područja javnog zdravstva naglašavaju kako se prehrana današnjeg čovjeka mora temeljiti na neprerađenim namirnicama niskog sadržaja masti te ističu važnost konzumiranja vlaknaste hrane, u prvom redu cjelovitih žitarica, povrća i voća. Kao idealna užina, u ove se preporuke, nedvojbeno, uklapa lubenica.

U usporedbi s gotovim keksima, kolačima, bombonima i sladoledom kao visoko prerađenim desertima, lubenica, s jedne strane, sadrži manje energije, a s druge daleko više mineralnih tvari, vitamina te antioksidanasa te drugih zaštitnih tvari. Idealna je stoga kao poslastica tijekom ljeta, kada mnogi nastoje smršavjeti.   

Lubenica za zdravlje

Pradomovina lubenice je južna Afrika gdje i danas rastu njezine brojne, divlje sorte. Zanimljivo je da se ondje uzgaja već više od 4000 godina.   

Kao što je svima poznato, lubenica obiluje vodom, ima je u njoj oko 92%. Šećera je 6%, a tu su još karotenoidi te vitamin C i vitamini B skupine (tiamin, riboflavin, niacin i folat). U lubenici se nalaze brojni nezaobilazni antioksidansi poput fenola i flavonoida, zaslužni za primamljivu, jarko crvenu boju. Uz to, ispoljavaju protuupalno i diuretičko djelovanje čime doprinose radu bubrega, uklanjanju bubrežnih kamenaca te detoksikaciji organizma. 

Svakako vrijedi spomenuti kako lubenica doprinosi normalizaciji povišenog krvnog tlaka. U narodnoj se medicini pokazala korisnom u liječenju zatvora stolice, gonoreje, reumatskih tegoba i gihta.    

Od velike je koristi prisutnost karotenoida likopena – antioksidansa koji pruža dobru zaštitu protiv raka prostate. Kukurbitacin doprinosi zaštiti organizma od malignih bolesti, pomaže liječenju depresije te jača imunitet. Citrulin pozitivno djeluje na zdravlje jetre te se pokazao korisnim u borbi protiv hepatitisa, ciroze i masne jetre.

Uistinu je mnogo razloga zašto uživati ovo ljeto u lubenici. Ipak, valja misliti na prirodu i generacije kojima ostavljamo ovaj planet. Priznat ćete kako je krajnje nesmotreno lubenicu hladiti pod mlazom vode. Najbolji recept za to je staviti ju u hladnjak preko noći.

Koriste se i kora i koštice

Iako ih mi u Hrvatskoj ne konzumiramo, kora i koštice lubenice su jestivi. Štoviše, sadrže mnoge, za čovjeka, korisne tvari.

Kora, kojoj se ukloni gornji, zeleni dio, se koristi kao sastojak žele proizvoda, a ukiseljena je posebno popularna u Sjevernoj Americi. U Kini se prži u woku, pirja, a također se kiseli.

Sjemenke lubenice se, sirove ili popržene, jedu kao grickalica; posebno u Africi, Izraelu i Kini.

Mljevene sjemenke se u nekim kuhinjama svijeta koriste i kao zgušnjivač.   

Iz sjemenki se dobiva ulje koji se rabi u izradi lijekova i kozmetičkih proizvoda.

Ideje za ljetni ručak s lubenicom

Ljeti se uvijek iznova traže načini kako što manje kuhati, a ipak jesti kvalitetno. Evo ideje za ljetni ručak koji nas hladi i hrani.

Salata s lubenicom i feta sirom

Sastojci:

• feta sir,
• lubenica,
• krastavac,
• cherry rajčice,
• masline,
• limeta,
• maslinovo ulje,
• svježi bosiljak.

Priprema: očistite lubenicu i krastavac (lubenici uklonite koštice), pa ih izrežite na kocke. Stavite ih u prikladnu zdjelu, dodajte feta sir, rajčice i masline te prelijte mješavinom soka limete i malo maslinovog ulja. Lagano promiješajte i odložite u hladnjak na dva do tri sata. Ukrasite listićima bosiljka i poslužite uz heljdin kruh.

Još samo preostaje za poželjeti: uživajte u ljetu, zaklonite se od jakog sunca i osvježite se slasnom lubenicom.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com