Korak po korak do stote – kako zadržati vitalnost i zdravo stariti?
Provođenjem preventivnih mjera kako bi što duže sačuvali fizičku i mentalnu aktivnost, dobru kondiciju i nezavisnost, omogućujemo da starački dani prođu u zadovoljstvu i radosti
Starost je neizostavan dio života, ne možemo zaustaviti put starenja jer je to biološki proces. Ne postoji “čudotvorna medicina” koja može taj proces zaustaviti, ali postoje mogućnosti da usporimo starenje i dugo sačuvamo naše fizičke i mentalne sposobnosti.
Starost nije bolest, ali je to razdoblje života kada se naše tijelo, psiha i duša mijenjaju, a promjene mogu biti vrlo neugodne i teško se podnose. Svaki čovjek stari “na svoj način” – jedan brže, a drugi sporije. Na procese starenja utječu razni čimbenici u životu; nesretni slučajevi, određeni genetski faktori, uvjeti okoline, razvitak društva, ali najviše način kako živimo i kako se hranimo.
Starost nije bolest, ali je to razdoblje života kada se naše tijelo, psiha i duša mijenjaju, a promjene mogu biti vrlo neugodne i teško se podnose
Svaki čovjek može utjecati na tijek vlastitog starenja, raznim načinima može produžiti svoj životni vijek i sačuvati svoju fizičku i psihičku aktivnost.
Živjeti u dobrom zdravlju
Provođenjem preventivnih mjera kako bi što duže sačuvali fizičku i mentalnu aktivnost, dobru kondiciju i nezavisnost, omogućujemo da starački dani prođu u zadovoljstvu i radosti.
U osnovi svih procesa starenja u organizmu je ateroskleroza krvnih žila – to su promjene na stijenkama žila – plakovi, tj. naslage koje dovode do sužavanja lumena žile i slabijeg protoka krvi kroz žilu, pa su na taj način stanice i organi slabije prokrvljeni (imaju manje hrane i kisika), što uzrokuje promjene u građi i funkciji organa. Prevencija ateroskleroze počinje u dječjoj dobi, a traje cijeli život.
6 koraka zdravog starenja
Neophodno je usvojiti zdrave životne navike i to čim prije. Nikada nije kasno početi voditi brigu o svom tjelesnom i duševnom zdravlju. U dobrom stanju možemo doživjeti stotu!
Nikada nije kasno početi voditi brigu o svom tjelesnom i duševnom zdravlju
1. korak – smanjite unos masne hrane
Potrebno je smanjiti unos masne hrane, što u dnevnom životu znači izbjegavati masno meso, suhomesnate proizvode, punomasne sireve, a povećati unos “zdravih ulja” (maslinovo, bučino, suncokretovo), tj. treba primijeniti model “mediteranske prehrane” kao najzdraviji način prehrane (riba, perad, kuhano povrće i voće, smanjiti kruh, tijesto, rižu, krumpir, grah, grašak).
2. korak – smanjite unos soli
Potrebno je smanjiti unos soli jer sol direktno uzrokuje povišenje krvnog tlaka što je koji put teško primijeniti u praksi, jer su Hrvati poznati kao narod koji jede slanu hranu (unos soli u Hrvatskoj je daleko veći od unosa soli u zemljama EU).
3. korak – ne zanemarujte tjelesnu aktivnost
Potrebno je voditi računa o tjelesnoj aktivnosti, i to od najranijeg djetinjstva kroz mladost, srednju životnu dob do duboko u starost. To kod nas baš i nije običaj pa rijetko možemo vidjeti stariju osobu koja se bavi sportom, a pogotovo nema slučajeva da se tek u starosti počne baviti nekom aktivnošću.
Ni tijekom života nismo svi imali jednaki interes za sport, ali tjelesna aktivnost bi trebala biti dnevna aktivnost starije osobe. Preporuka je da se provode organizirane tjelesne aktivnosti i to pod stručnim vodstvom i u dostupnim prostorima zato što mnoge starije osobe imaju ograničenja u tjelesnim aktivnostima zbog kroničnih oboljenja. Nadležni liječnik opće medicine treba starijoj osobi izdati upute koje tjelesne aktivnosti su primjerne i koliko dugo vremenski smije trajati opterećenje, s obzirom na funkcionalnu sposobnost starije osobe.
Neke osobe misle da je najbolje ne raditi ništa, ali to je potpuno pogrešno mišljenje. Sjedeći pred televizorom, čitajući i ležeći ne usporavamo starenje, “ne čuvamo se”. Upravo je obrnuto – dugotrajno sjedenje povećava rizik za nastanak povišenog kolesterola u krvi, a to znači ubrzani razvoj ateroskleroze. Neaktivnost uzrokuje atrofiju – propadanje mišića, čime se ubrzano razvija osteoporoza, a dolazi i do degenerativnih promjena na zglobovima. Preporuka je što više hodati po svježem zraku – najmanje 3 km na dan ili se 45 min voziti biciklom. Sve sportske aktivnosti – hodanje, trčanje, plivanje, gimnastika, kuglanje, plesanje dovode do očuvanja pokretljivosti i samostalnosti. Ako je loše vrijeme, penjite se i spuštajte po stubama ili hodajte po hodniku. Nikada nije kasno početi!
Neke osobe misle da je najbolje ne raditi ništa, ali to je potpuno pogrešno mišljenje. Sjedeći pred televizorom, čitajući i ležeći ne usporavamo starenje, “ne čuvamo se”. Upravo je obrnuto
4. korak – prestanite pušiti
Potrebno je izostaviti pušenje koje ubrzava proces ateroskleroze u ovisnosti o broju popušenih cigareta dnevno. Pušenje također uzrokuje bolest srčanih krvnih žila, srčani i moždani udar te pogoduje nastanku raka pluća. Popušite samo pola cigarete jer druga polovica sadrži više štetnih tvari.
5. korak – vježbajte mozak
Uz zdravu hranu i svakodnevnu šetnju moramo voditi računa i o psihičkim-intelektualnim aktivnostima. Starije osobe su često (zbog teže pokretljivosti) izolirane od obitelji, prijatelja i drugih osoba te im se život svodi na ”4 zida”. Bitno je da starija osoba dnevno čita, ispunjava križaljke, igra društvene igre (šah, čovječe ne ljuti se, domino, karte). U starosti se teže pamti zato ponavljajte ono što ste pročitali, pričajte drugima. Pamćenje treba ”vježbati”! Zaboravljate? – Pišite zadatke i dnevne obveze! Gubite stvari? – Nemojte se nervirati i nastojte stvari stavljati uvijek na određeno mjesto. Pamćenje se poboljšava umnim radom. Kao što tjelovježba ”čuva” mišiće , tako čitanje i učenje ”čuvaju mozak”. Učiti se može tijekom cijelog života, za učenje nikada nije kasno! Vježbajte mozak!
6. korak – osigurajte svoj mir
Način života te prostor i mjesto življenja također uvelike utječu na procese starenja. Pokušajte se prilagoditi životnim prilikama u kojima jeste ako znate da ih ne možete promijeniti. Potreban vam je duševni mir. Uredite prostor u kojem živite, pa makar i najskromniji – učinite ga ugodnim, uljepšajte ga živim bojama! Treba izbjegavati uzbuđenja, sukobe, prenaporni rad, duga sjedenja, kao i noćni rad. Treba se kloniti usamljenosti i dosade. Pokušajte uvijek nešto raditi i zaposliti mozak. Potreban vam je dnevni odmor, ali i dobar san. Družite se s osobama s kojima se slažete. Zdravlje čuvate i dobrim međuljudskim odnosima.