Nutricionistički pristup gihtu: savjeti za prehranu i prevenciju

Giht uzrokuje nakupljanje kristala mokraćne kiseline u zglobovima i tetivama. Karakteriziraju ga upale zglobova i iznenadni ponavljajući napadi boli. Obično su zahvaćeni zglobovi nožnih palčeva, stopala, skočnog zgloba i koljena. Češće obolijevaju muškarci.

Oprez s fruktoznim sirupom

Uz čimbenike rizika genetske prirode, snažno na nastajanje gihta utječu povećano konzumiranje crvenog mesa, piva i prehrambenih proizvoda s fruktoznim sirupom. Ovaj se sirup često koristi u prehrambenoj industriji jer je jeftin i podatan kao sirovina. Dodaje se  sokovima, žitaricama za doručak, kolačima i sl. Osim što fruktoza sama po sebi potiče stvaranje mokraćne kiseline, česta prisutnost visokokaloričnih proizvoda s fruktozom svakako pospješuju debljanje; dodatni rizik za pojavu gihta. Nadalje, javljanje gihta pospješuju visoki krvni tlak i druge kardiovaskularne tegobe, povišena koncentracija šećera, triglicerida i kolesterola u krvi te uzimanje nekih diuretika. Okidač za pojavu njegovih akutnih napada mogu biti kirurški zahvat, iznenadna ozbiljna bolest, gladovanje, kemoterapija te ozljede samih zglobova. Oboljeli zglobovi oteknu, a koža postane topla, crvena i sjajna. Sve to prati jaka bol, posebno noću.

S obzirom na činjenicu da se giht razvija postupno, od povišene koncentracije mokraćne kiseline u krvi, preko akutnog do kroničnog oblika, potrebno je aktivno se uključiti u njegovo liječenje. Ono uključuje pomni odabir namirnica i poboljšanje prehrambenih navika. Već u ranoj fazi povišene koncentracije mokraćne kiseline u krvi, potrebno je u prehrani ograničiti konzumiranje namirnica koje potiču njezino stvaranje, odnosno meso i slično.

Nasuprot tome, kava, niskomasno mlijeko i mliječni proizvodi te vitamin C smanjuju mogućnost nastajanja ove neugodne tegobe.

Dijetoterapija u liječenju gihta

Nekoliko je savjeta kojih bi se trebale pridržavati osobe oboljele od gihta:

• Neophodno je kod povišene koncentracije mokraćne kiseline u krvi piti dovoljno tekućine kako bi se pospješilo njezino uklanjanje iz organizma. Preporučuju se voda i nemasno mlijeko.
• Preporuka je piti kavu četiri i više puta dnevno.
• Treba isključiti alkohol iz prehrane.
• Iz prehrane treba izuzeti gotove sokove kojima je dodan fruktozni sirup.
• Potrebno je smanjiti unos govedine, svinjetine, janjetine, pačetine, puretine, jetrice i drugih iznutrica te suhomesnatih proizvoda.
• Potrebno je izbjegavati prekomjerno konzumiranje inćuna, srdela, kavijara i haringa.
• Od koristi je prehrana bogata ugljikohidratima, s ograničenom prisutnošću masnih namirnica. Također se preporučuje izbjegavati namirnice bogate zasićenim mastima; svinjsku mast, maslac i sl. 
• Zaštitno protiv nastajanja gihta djeluju grašak, gljive, cvjetača i špinat, pa bi ih trebalo češće uključiti u prehranu.
• Od voća se preporučuju trešnje i višnje, nar, maline i jagode. Uskoro će njihova sezona. Jedite ih svakodnevno za jutarnju i popodnevnu užinu.

Dodaci prehrani

Omega-3 masne kiseline ublažavaju upalne reakcije u organizmu, pa se u čistom obliku kao dodatak prehrani preporučuju osobama koje boluju od gihta. Važno je to imati na umu jer se oboljelima ne preporučuje često konzumiranje plave ribe.

Zaključno se može reći kako se prehrambene preporuke za oboljele od gihta, mogu lako uklopiti u kvalitetnu prehranu cijele obitelji. Malim izmjenama u sastojcima obroka, jednostavno se mogu  zadovoljiti potrebe i preferencije svih njezinih članova. 

Tako će osoba oboljela od gihta uz kuhano zeleno povrće i krumpir jesti sir, dok se ostatak obitelji može odlučiti za meso. Primjer je jelovnik koji slijedi. 

Primjer jelovnika

Obrok na tašte

  – naranča, 170 g

Doručak

– med, 20 g

– integralni kruh, 70 g

– mlijeko s 1.7 % m. m., 300 g

Jutarnja užina

  – višnje, 220 g

Ručak

Povrtna juha

  – rajčica, 180 g

  – luk, 30 g

  – mrkva, 10 g

  – peršinov korijen, 5 g

  – celerov korijen, 5 g

  – začini (sol, papar, bosiljak, peršinov list, …)

Kuhano povrće

  – krumpir, 120 g

  – grašak, 100 g

  – mrkva, 50 g

  – maslinovo ulje, 10 g

  – začini (sol, papar, peršinov list, …)

  – svježi sir smanjene količine masti, 150 g

Salata

  – zelena salata, 120 g

  – maslinovo ulje, 5 g

  – limunov sok

  – crni kruh, 70 g

Popodnevna užina

Domaći voćni jogurt

– jagode, 160 g

– jogurt od djelomično obrana mlijeka, 240 g

Večera

Jaje na oko

  – jaje, 100 g (2 komada)

  – suncokretovo ulje, 10 g

Krumpir pečen u kori

  – krumpir, 120 g

Salata

  – krastavac, 150 g

  – maslinovo ulje, 5 g

  – limunov sok

  – crni kruh, 70 g

Energetska vrijednost jelovnika: 1891 kcal (7916 kJ)

Ugljikohidrati: 254 g (50%)

Bjelančevine: 89 g (19%)

Masti: 65 g (31%)

Autorica članka, dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja, autorica je i knjige „Prehrana mladih sportaša“.