Kako hrana utječe na naše raspoloženje?

Posezanje za nezdravom hranom, (junk foodom) nije slučajnost. Nezdrava hrana ima kratkotrajni učinak smirivanja, a na duge staze, može voditi lošijoj koncentraciji i pogoršanju anksioznosti.

Jedna znanstvena studija otkrila je poveznicu između visokih razina stresa i prehrane koja je u sebi sadržavala neznatnu količinu voća i povrća. No isto tako, teško je zaključiti je li hrana krivac za visoke razine stresa ili je takav tip prehrane “nusproizvod” stresa.

“Prihvaćena je činjenica da postoji poveznica između onoga što jedemo i kako se osjećamo. Znamo da postoje fluktuacije u razini šećera u krvi koje se povezuju s promjenama raspoloženja i energije. Druga istraživanja sugeriraju da dovoljna količina vitamina, minerala te omega-3 i omega-6 masnih kiselina može biti važan faktor u održavanju dobrog mentalnog zdravlja” objašnjava Stephen Buckley, zaposlenik humanitarne udruge Mind, koja se bavi mentalnim zdravljem.

Razine šećera i stresa

Hrana s prerađenim ugljikohidratima (tjestenina, kruh, kolači, pizza i slično) može uzrokovati nagli skok šećera u krvi. To može potaknuti otpuštanje endorfina, hormona sreće, no taj učinak je kratkotrajan.

Kada razine šećera postanu visoke u kratkom roku, to dovodi do otpuštanja velike količine hormona inzulina. Ovaj proces jako brzo spušta razinu krvi u šećeru, često na nižu od one na kojoj smo bili prije nego što smo jeli.

To ima ogroman utjecaj na naše raspoloženje – visoke razine šećera nas čine anksioznima te imamo problema s koncentracijom, dok nagli pad razine šećera ljude dovodi do manjka energije i lošeg raspoloženja.

Poveznica crijeva i mozga

S ciljem poboljšanja zdravlja crijeva, potrebno je jesti hranu koja pomaže dobrim bakterijama da se razvijaju i smanje broj loših bakterija. Nažalost, hrana koju povezujemo s osjećajem olakšanja je hrana koja ne pridonosi razvoju dobrih bakterija. Ovo su loše vijesti za smanjivanje razine stresa jer dobre bakterije igraju bitnu ulogu u stvaranju serotonina, čuvenog hormona sreće!

Koju hranu treba izbjegavati?

Svaka prerađena hrana koja ima više od 5 grama šećera na 100 grama ne bi trebala biti na jelovniku. To podrazumijeva čokoladice, žitarice s okusom, kolače, gazirana pića, voćne jogurte i slično.

Hranu s više od 1.5 grama zasićenih masti na 100 grama također bi trebalo izbjegavati. To uključuje pizze, čipseve i slično.

Namirnice kao što su bijeli kruh, bijela riža i bijela tjestenina zamijenite s integralnim verzijama koje pomažu razvijanju dobrih bakterija u crijevima.

Koju hranu ne treba izbjegavati?

Hrana s visokom razinom vlakana potiče razvoj dobrih bakterija – povrće, integralne žitarice, sjemenke i orasi.

„Zdrave masti“, kao što je omega-3, pridonosi boljoj funkciji mozga, a samim time i boljem raspoloženju. U tu kategoriju se ubrajaju ribe kao što su losos, sardine i skuše te sjemenke kao što su chia sjemenke i sjemenke lana.

Uz to, šaroliko voće i povrće puno antioksidansa može pomoći u smirivanju upala, dok jedenje fermentirane hrane može pomoći u održavanju zdravlja crijeva. Probajte jogurte, kiseli kupus i kimchi, miso juhu i tamnu čokoladu.

Kako to izgleda u praksi?

“Dobar savjet za održavanje zdrave prehrane i dobrog mentalnog zdravlja uključuje ispijanje dovoljne količine vode, smanjivanje unosa tekućina koje utječu na raspoloženje kao što su crni čaj, kava i alkohol te pridržavanje rasporeda objeda. Prehrana s visokom razinom proteina, dobrih ugljikohidrata te mnoštvom povrća i voća će pomoći” kaže Buckley.

Tome može pomoći i traženje zdravih alternativa. Recimo, umjesto bombona, pokušajte jesti sušeno voće. Umjesto slanog kikirikija, grickajte kikiriki u ljusci!

Isto tako, vodite brigu o tome kako se osjećati nakon jela i pića – održavajte dnevnik raspoloženja. Tako na kraju tjedna možete vidjeti što ste jeli i pili te kako ste se nakon toga osjećali. To pomaže u eliminaciji hrane koja potencijalno utječe na vaše loše raspoloženje.

Izvor: https://patient.info/news-and-features/foods-for-stress-relief