Jaja – namirnica koja krasi tisuću jela

Jaja od davnina pronalaze svoje mjesto u ljudskoj prehrani, odnosno konzumacija jaja stara je koliko i konzumacija kokošjeg mesa. Zato je i pitanje: što je starije, kokoš ili jaje?

Pored kokošjih, koja su najzastupljenija, ljudi konzumiraju i pačja, guščja, prepeličja, pureća i nojeva jaja. Osim što imaju prehrambenu ulogu, jaja se vežu uz mnoge narodne običaje. Najpoznatiji običaj je bojenje jaja za Uskrs, a bio je poznat već u starim civilizacijama u Kini, Grčkoj, Egiptu. Iako se jaja nesu u gotovo svim državama, njihov najveći distributer su Sjedinjene Američke Države, a slijede ih Meksiko i Brazil.

Što pojedemo u jajetu…

Glavni dijelovi jajeta su bjelanjak (87 % voda i 13 % proteini) i žumanjak (50 % voda, 33 % masti i 17 % proteini). I bjelanjak i žumanjak sadrže i vitamine i minerale. Po svojoj kvaliteti, jaja su podijeljena u nekoliko klasa od kojih su ona AA klase najkvalitetnija. Podjela jaja u klase bazira se na prozirnosti, čvrstoći i debljini bjelanjka, prisutnosti defekata na žumanjku, veličini mjehura zraka u jajetu i čistoći ljuske. Po veličini se klasificiraju kao mala (43 g), srednja (50 g), velika (57 g), vrlo velika (64 g) i jumbo (71 g).

Nutritivno su vrlo bogata namirnica, sadrže mnoge aminokiseline, a poznata su i kao izvor visokokvalitetnih proteina. Zastupljeni su vitamini A, E, K i svi vitamin B skupine (B1, B2, B3, B5, B6, B12, kolin, biotin i folna kiselina) od kojih se najviše ističe kolin, bitna komponenta staničnih membrana. Biotin je važan za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Od minerala prisutnih u jajima valja istaknuti selen i jod – minerale koji se rijetko nalaze u drugim namirnicama. Dva antioksidansa, lutein i zeaksantin, imaju snažan zaštitni učinak na vid.

Nutritivno su vrlo bogata namirnica, sadrže mnoge aminokiseline, a poznata su i kao izvor visokokvalitetnih proteina

Nutrijenti iz jajeta podjednako su raspodijeljeni u bjelanjku i žumanjku. Zbog toga se preporučuje konzumacija cijelih jaja. U novije vrijeme na tržištu su se pojavila jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama. To se postiže dodatkom omega-3 masnih kiselina u prehranu kokoši. Isti učinak se može postići tradicionalnim uzgojem peradi na farmi pri čemu udio omega-3 masnih kiselina može biti i dvostruko veći u odnosu na industrijski proizvedena, neobogaćena jaja.

Zdrava ili ne?

Istraživanja o utjecaju jaja na zdravlje dala su različite rezultate. Glavni razlog je taj što su sudionici istraživanja uz jaja vrlo često konzumirali i namirnice s visokim udjelom masti (slanina, kobasice, šunka). Činjenica je da jaja ne sadrže vlakna, što nije dobro za osobe čija je prehrana siromašna vlaknima. S druge strane, jaja mogu biti koristan dodatak prehrani bogatoj vlaknima. Nedavna istraživanja nisu dokazala vezu između unosa 2-6 jaja tjedno s povećanim rizikom od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Ipak, kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2 mogu se javiti problemi krvožilnog sustava povezani s konzumacijom jaja. Rezultati istraživanja utjecaja jaja na rizik od nastanka karcinoma također se razlikuju.

Alergija na jaja i salmonela

Najčešći zdravstveni problem prilikom konzumacije jaja je alergija. To je imunološka reakcija na proteine prisutne u jajima. Simptomi se mogu odmah pojaviti, poput osipa, svrbeža, oticanja jezika i usana, a mogu biti i odgođeni poput umora, depresije ili probavnih smetnji.

Također valja pripaziti da prilikom konzumacije ne dođe do zaraze salmonelom. Zbog toga se preporučuje konzumacija tvrdo kuhanih i dobro prženih jaja

Također valja pripaziti da prilikom konzumacije ne dođe do zaraze salmonelom. Zbog toga se preporučuje konzumacija tvrdo kuhanih i dobro prženih jaja. Jaja treba čuvati u hladnjaku i u njihovoj kutiji (na vratima dolazi do prečestog izlaganja toplini prilikom otvaranja hladnjaka). Ne preporučuje se konzumacija jaja kojima je istekao rok valjanosti.