Hrana rimskih bogova na božićnom stolu zdravlja. Volite li i vi orahe?

Blagdanski ugođaj u prosincu se, osim po hladnoći i meteži na tržnicama, sve više osjeća i po nezaobilaznim mirisima brojnih poslastica od oraha.

Osim što je nezaobilazan dio pravilne prehrane kao pripadnik skupine orašastih plodova, orah je iznimno zdrava grickalica čiji se blagotvorni učinci postižu već unosom njegovih dnevnih količina koje odgovaraju veličini jedne šake.

Drevna namirnica

Orah najvjerojatnije potječe s područja današnjeg Irana, a povijesne iskopine ukazuju na to da ga ljudi uzgajaju već oko 9000 godina, što ga čini jednim od najdulje uzgajanih vrsta voća.

U drevnom Rimu orah je smatran hranom bogova pa se čak nazivao Jupiterovim plodom, a zbog svojih brojnih blagotvornih učinaka u ljudskom tijelu, danas se smatra superhranom

Postoji oko 20 različitih vrsta oraha koje su rasprostranjene diljem svijeta, a u Europi je najzastupljeniji engleski ili perzijski orah (lat. Juglans regia).

Izvor vrijednih nutrijenata

Orah je odličan izvor vitamina B skupine, vitamina K te mangana, bakra, magnezija, fosfora, cinka, željeza, kalija i kalcija. Osim toga, bogat je vitaminom E (gama-tokoferol), vitaminom C i selenom koji djeluju kao snažni antioksidansi.

Njegovo lišće se često upotrebljava za pripremu čaja jer obiluje klorogeničnim kiselinama koje pridonose smanjenju tjelesne mase te djeluju protumikrobno, odnosno bogato je snažnim antioksidansima flavonoidima (posebice derivatima kvercetina).

Antioksidansnom, odnosno protuupalnom učinku oraha pridonosi i bogatstvo fenolnih kiselina koje posjeduju snažnu sposobnost osujećivanja slobodnih radikala.

Nedavno istraživanje utvrdilo je da metanolni i etanolni ekstrakti orahova lišća uspješno snižavaju povišene vrijednosti glukoze u krvi, što otvara mogućnosti za razvijanje novih lijekova u liječenju šećerne bolesti.

Bogatstvo omega kiselina

Orah obiluje, potvrđuju istraživanja, i melatoninom koji, osim što je hormon zadužen za usnivanje i odmor, djeluje i kao snažan antioksidans. Iako sadrži najviše linolne kiseline (omega-6), odličan je izvor alfa-linolenske kiseline (omega-3), a sadrži i znatne količine oleinske kiseline (omega-9).

Zbog velikog udjela masnih kiselina 100 grama oraha sadrži čak oko 654 kcal, ali dobivenih od poželjnih masnoća.

Orah se smatra glavnim biljnim izvorom višestruko nezasićenih masnih kiselina, poznatih zaštitnika srca, krvnih žila i moždanožilnog sustava.

Upravo zbog njih često se upotrebljava za proizvodnju vrsnog ulja koje je također poznato kao iznimno zdravo.

Dodatni zaštitni učinak srčanožilnog i moždanog sustava može se zahvaliti bogatstvu prijeko potrebne aminokiseline arginina koja u tijelu prelazi u dušikov oksid (NO) koji dovodi do opuštanja krivih žila i sprečavanja stvaranja nakupina na njihovim stijenkama.

Svoju žutu boju duguje kinonima, posebice juglonu, plumbaginu te flavanonu morinu, za koje su istraživanja ustvrdila da djeluju protustanično kod nekih oblika zloćudnih oboljenja.

Dodatnom protunovotvorevinskom učinku oraha pridonose tanini koji mogu zatomljivati razvoj zloćudnih stanica u tijelu.

Kako se ove biološki djelotvorne biljne tvari nalaze u iznimno malo namirnica, a posjeduju zapanjujuća svojstva sprečavanja zloćudnih oboljenja, orah se intenzivno istražuje u potrazi za učinkovitijim lijekovima na tom području.

Orah djeluje na HIV?

Spomenimo i nedavna istraživanja koja su utvrdila da orah može smanjiti mogućnost ili odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti jer sprečava taloženje beta-amiloida u mozgu.

Orah obiluje i fitosterolima koji djeluju kao antioksidansi, odnosno protuupalno, protunovotvorevinski te imaju zaštitni učinak na srčanožilni sustav snižavajući masnoću u krvi.

Kako je odličan izvor prehrambenih vlakana, ovaj pripadnik orašastog voća pridonosi boljoj probavi, sniženju masnoća i šećera u krvi, odnosno blagotvorno djeluje na srčanožilni i moždanožilni sustav.

Zanimljiva je činjenica da su, uz sve ove zdrave učinke oraha u ljudskom tijelu, nedavno provedena istraživanja u Kini utvrdila da posjeduje i jako protuvirusno djelovanje.

Znanstvenici su otkrili da ekstrakti B i E iz oraha djeluju protuvirusno na HIV 1, što otvara vrata za mogući razvoj lijeka protiv tog smrtonosnog virusa

Budući da se u orahu većina biološki djelotvorne biljne tvari nalazi u kožici, nije je poželjno uklanjati. Unatoč svemu, orah nije bezopasan za sve ljude.

Naime, postoji određeni broj onih s preosjetljivošću na orah. Istraživanja su utvrdila da se preosjetljivost na orah kod takvih ljudi najvjerojatnije razvija zbog velike količine polifenolnih spojeva.

RECEPT:

Ploške s orasima

Sastojci:

Za biskvit: 6 jaja, 150 g šećera, 50 g Pšeničnog oštrog brašna Podravka, 30 g Kakaa u prahu Dolcela. Za kremu: 200 g mljevenih oraha, 100 ml mlijeka, 100 g šećera, 1 Vanilin šećer Dolcela, 120 g margarina.

Za nadjev: 250 g Nadjeva od višanja Podravka, 50 ml vode, 1-2 žlice rakije

Priprema:

Jaja i šećer pjenasto izmiješajte. Dodajte brašno i kakao pa sve dobro izmiješajte. Smjesu izlijte u namazanu i brašnom posut lim za pečenje (36×20 cm).

Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 °C oko 15 minuta. U međuvremenu mlijeko zagrijte do vrenja, dodajte šećer, umiješajte orahe i na laganoj vatri kratko prokuhajte.

Margarin (možete upotrijebiti maslac ako vam više odgovara) pjenasto izmiješajte i dodajte u malo prohlađenu smjesu.

Nadjev od višanja, vodu i rakiju kratko prokuhajte i malo ohladite pa premažite ohlađeni biskvit. Na to rasporedite pripremljenu kremu od oraha. Kolač dobro ohladite te ploške s orasima poslužite narezane na kocke.