Gluten, gluten, e pa šta je….

Postoji li ijedan drugi sastojak u prehrambenim namirnicama (osim možda masti i ugljikohidrata), koji je toliko zloglasan kao gluten? Promidžbene poruke u dućanima zdrave hrane salijeću nas bombastičnim upozorenjima na pakiranjima proizvoda: „ne sadrži gluten“, „bezglutenska tjestenina i kruh“…

No je li gluten doista toliko loš po naše zdravlje kao što tvrde spomenuti natpisi te brojni članci po Internetu i dnevnom tisku?

Oprez kod celijakije i intolerancije na protein

Gluten je protein kojeg nalazimo u žitaricama kao što su pšenica, raž ili ječam te u namirnicama koje se prave od njih – u tjestenini, kruhu, žitnim pahuljicama ili pečenim slasticama.

Kod ljudi oboljelih od celijakije gluten doista uzrokuje vrlo neugodne posljedice. Celijakija napada sluznicu tankog crijeva zbog čega je otežana resorpcija hrane, pa čak i najmanji unos glutena može biti opasan za ove pacijente. Neke procjene kažu da danas svaki stoti stanovnik Europe pati od celijakije. No gluten trebaju izbjegavati i svi koji imaju tzv. intoleranciju na protein – osjetljivost na gluten koja ima slične simptome kao i celijakija, ali nije toliko ozbiljna i ne oštećuje tanko crijevo.

Kod ljudi oboljelih od celijakije gluten doista uzrokuje vrlo neugodne posljedice. Celijakija napada sluznicu tankog crijeva zbog čega čak i najmanji unos glutena može biti opasan za ove pacijente

Kraj loše reputacije?

Pa ipak… vrijedi se zapitati koji učinak ima gluten na one koji su posve zdravi i ne pate od probavnih poremećaja. Dvije nove znanstvene studije bacaju drugačije svjetlo na gluten i njegov utjecaj na zdravlje.

Studija koju su proveli doktori Joaquim Calvo Lerma i Sandra Martinez-Barona sa španjolskog Instituto de Investigacion Sanitaria La Fe u Valenciji pokazala je da konzumiranje proizvoda koji se reklamiraju kao bezglutenski može negativno utjecati na razvoj djece i dovesti do njihove pretilosti.

Zašto? Razlog leži u tome što proizvodi bez glutena sadrže tri puta manje proteina te znatno veću količinu lipida i zasićenih masnoća. Djeca su time izložena kaloričnijoj hrani i podložnija su debljanju.

Spomenuti istraživači su ispitali 654 bezglutenska proizvoda te ih usporedili sa 655 proizvoda iste vrste koji sadrže gluten. Zaključili su da bi namirnice u tzv. dućanima zdrave hrane, a koje se reklamiraju kao zdrave i bezglutenske, trebalo itekako poboljšati da dosegnu nutritivne vrijednosti „običnih“ namirnica, posebice u području omjera proteina, masnoća i lipida.

Proizvodi bez glutena sadrže tri puta manje proteina te znatno veću količinu lipida i zasićenih masnoća, pa su djeca izložena kaloričnijoj hrani i podložnija debljanju

Više glutena, manje dijabetesa

Rahbilitaciji glutena pridonijet će svakako i druga studija koju su na Harvardskom institutu za javno zdravstvo u Bostonu proveli dr. Geng Zong i njegov tim stručnjaka. Istraživanje je trajalo 30 godina i obuhvatilo je 199.794 osobe. Ispitanici su bili podijeljeni u različite grupe koje su uzimale različite dnevne količine namirnica s glutenom.

Ispostavilo se da ljudi koji konzumiraju više glutena imaju čak 13% manje šanse da obole od dijabetesa tipa 2. Razlog leži u tome što namirnice bogate glutenom imaju više vlakana od onih bezglutenskih.

Uživanje s mjerom

Zaključak ovih istraživanja je jasan: kao i u svemu ostalom u životu, treba pronaći zdravu mjeru. Ukoliko ste zdravi i ne patite od celijakije ili nekih ozbiljnijih probavnih smetnji, možete se opustiti i uživati u domaćem kruhu, ukusnoj tjestenini ili slasnim kolačima. Doista se ništa strašno neće dogoditi ako uzmete malo glutena i s njim zdravih biljnih vlakana.

Ne tvrdimo da bi glutenu sada trebalo ispjevati pjesmu, ali padaju nam na pamet oni poznati stihovi samo malčice prilagođeni glutenu: „Gluten, gluten, e pa šta je… ako je gluten nije lav! Gluten, gluten, pa neka je, ne boji se tko je zdrav!“