Genetika doprinosi razvoju bolesti, no nismo nemoćni: rješenje je na tanjuru

Često se predajemo pred povišenim kolesterolom i masnoćama u krvi, visokim tlakom, srčanim bolestima i mnogim drugim zdravstvenim tegobama modernog čovjeka. Tvrdimo kako je sve to nasljedno, pa mijenjanje loših navika i nema baš neke koristi.

Budimo iskreni, lakše nam je genetiku kriviti za debljinu nego pješačiti i okaniti se gotove hrane.

Genetika i bolesti srca

Genetika je jedan od važnih čimbenika nastajanja mnogih zdravstvenih tegoba no, ruku na srce, nije i jedini. Evo primjera. Ako postoji genetska predispozicija za pojavu bolesti krvožilnog sustava, nasljeđe će se ispoljiti u svom punom svjetlu ako mu za to osiguramo uvjete. Ako se za doručak podmažemo slaninom, za ručak omastimo pohancima, a uvečer počastimo pizzom, ne moramo se čuditi rusvaju s masnoćama u krvi.

>> Čitajte još: Nedostatak cinka i selena može uzrokovati niz fizioloških promjena, stoga uzimanje ovih minerala ima sve veću važnost u samoliječenju, preventivi i terapiji nekih bolesti. Ipak, treba ih uzimati prema preporuci liječnika ili ljekarnika, a klikom na link pročitajte više o ovoj temi <<

S druge strane, znanstvena istraživanja pokazuju kako je ravnoteža masnoća u krvi koordinirana akcija brojnih biomolekula (proteina koji prenose masti, apolipoproteina, enzima, različitih receptora, …) i stotina gena. Pokazalo se tako da postoje genetske razlike među ljudima koje određuju aktivnost biomolekula. Jednostavno, kod nekih ljudi postoji genetska podloga za povišene masnoće i kolesterol u krvi što dalje povećava rizik za pojavu ateroskleroze. Da situacija bude kompliciranija, još mnoge interakcije utječu na koncentraciju kolesterola i masnoća u krvi. Osim što inzulin i glukagon reguliraju koncentraciju šećera u krvi, oni neizravno utječu na kolesterol djelujući na njegove transportere u crijevima i jetri.

Nadalje, naše masne stanice utječu na metabolizam masnih kiselina. Također sitost ima utjecaja na koncentraciju kolesterola. S obzirom na to da na genetiku ne možemo utjecati, svakako je važno što jedemo. Nezasićene masne kiseline iz ulja, orašastih plodova i sjemenki te voće i povrće bogato kalijem, vlaknima i antioksidansima smanjuje mogućnost razvoja bolesti srca. A vi? Pojedete li dnevno dva do tri komada voća?

Gotova i polugotova hrana siromašna brojnim hranjivim tvarima sasvim sigurno povećava rizik od nastajanja raka. Posvetite se svome zdravlju i počnite kuhati. Odvažite se i prepustite kreativnosti

Genetika i dugovječnost

Uočilo se kako mršavi ljudi koji „paze na liniju“ žive dulje. Naime, smanjen unos energije potiče ispoljavanje gena koji potiču stvaranje enzima antioksidativnog djelovanja. Oni, uklanjajući slobodne radikale, nesumnjivo doprinose vitalnosti i dugovječnosti.

S druge strane, neumjerenost u jelu ne donosi ništa dobro. Umjesto da trpate u sebe kao u vreću, jedite polako i svaki zalogaj dobro sažvačite. Tako ćete sitost osjetiti prije. I nemojte neprestano mislili na hranu. Zaokupite se poslom ili hobijima. Vidljivi rezultati čovjeka vesele i jačaju mu samopouzdanje. 

Genetika i pojava raka

Selen je antioksidans i smanjuje rizik od pojave raka. Pokazalo se kako prehrana siromašna selenom potiče ispoljavanje gena uključenih u intenziviranje oksidativnog stresa i oštećenja DNA, a istovremeno zatomljuje gene uključene u detoksikaciju. Od koristi je spomenuti kako samo jedan brazilski orah osigurava daleko više selena nego što ga je čovjeku dnevno potrebno.

Gotova i polugotova hrana siromašna brojnim hranjivim tvarima sasvim sigurno povećava rizik od nastajanja raka. Posvetite se svome zdravlju i počnite kuhati. Odvažite se i prepustite kreativnosti. Kada počnete uživati u izvornim namirnicama, njihovim okusima i mirisima, na vašem jelovniku više neće biti bezličnih gotovih jela.

>> Istražite više zanimljivih tema s područja nutricionizma <<