Čari blagdanskog stola: Purica ili odojak?
U Hrvatskoj se za božićne i novogodišnje blagdane najčešće priprema odojak ili purica. Obje vrste mesa bogati su izvori bjelančevina, no ne treba pretjerivati
Količina i vrsta mesa koju konzumiramo može imati velik utjecaj na zdravstveno stanje našeg organizma.
Približavanjem božićnih i novogodišnjih blagdana razmišlja se i što pripremiti za blagdanski objed. Na koji način? Mnogi od nas planiraju jelovnike već nekoliko tjedana unaprijed kako bi tih dana sve bilo idealno.
Različite regije Hrvatske imaju i različite odabire glavnih namirnica za blagdane. Za područje Zagreba i okolice na blagdanskom stolu naći će se purica ili odojak. Način obrade i pripreme obje vrste mesa jest pečenjem, no s obzirom na to da je riječ o dvije različite vrste mesa, jedno klasificiramo kao crveno meso (svinjsko pečenje – odojak), a drugo kao bijelo meso (puretina).
Koju namirnicu odabrati?
Obje vrste mesa bogati su izvori bjelančevina koji su potrebni za građu stanica, sintezu enzima, hormona i gena za transport kisika. Bez njih nema kontrakcija mišića. Potrebno ih je svakodnevno unositi u odgovarajućoj količini. U pravilu, zdrava odrasla osoba trebala bi unijeti oko 0,8 do 1 g/kg tjelesne mase. Naravno, za djecu, starije osobe, sportaše i osobe s određenim zdravstvenim stanjem unos je promjenjiv.
>>Neka 13 bude vaš sretni broj! 13 savjeta kako se ne udebljati za blagdane<<
Neizostavna kemijski heterogena skupina organskih spojeva su masti ili lipidi koji se najčešće povezuju uz svinjetinu. Tako valja navesti da 100 g svinjskog pečenja sadrži oko 200 kcal, od toga 27,6 g bjelančevina te oko 9,0 g masti, od kojih zasićenih 3,5 g, a polinezasićenih samo 0,72 g.
Ako pripremate 100 g pečene puretine, ona će sadržavati oko 168 kcal – od toga 29,4 g bjelančevina, a 4,6 g masti (od čega je 1,55 zasićenih, a 1,36 polinezasićenih). Iz tih je podataka vidljivo da pečena puretina ima manje zasićenih masnih kiselina te veći udio polinezasićenih masnih kiselina, od kojih mi najviše poznajemo omega-3 masne kiseline i omega-6 masne kiseline. Upravo tim masnim kiselinama treba dati prednost u prehrani jer one imaju pozitivan učinak na naš organizam. Dokazano je da te polinezasićene masne kiseline štite od krvožilnih oboljenja i snižavaju „loš“ kolesterol.
Recept za blagdane – fino i umjereno
Važni čimbenici koji utječu na odabir hrane, pa tako i purice, odojka, patke i slično, dijele se na senzorske (okus, miris), kognitivne (navike, žudnja za hranom…) i kulturološke (religija, tradicija…). Okus je, baš kao i miris, često povezan uz visoko energetsku gustoću hrane (masnoće, šećeri), znači preferencija masne i slatke hrane.
Možemo zaključiti da bi prehrambena vrijednost hrane trebala imati najveći utjecaj pri samom odabiru. Osim toga, količina i vrsta hrane (mesa) koju konzumiramo može imati velik utjecaj na zdravstveno stanje našeg organizma jer svaki pogrešan odabir, prevelik ili nedovoljan unos tijekom duljeg razdoblja može pridonijeti pojavi nekog zdravstvenog stanja.
Zato za blagdane treba biti umjeren i jesti raznoliko. Ako se konzumira masnija hrana, primjerice svinjsko pečenje, bilo bi najbolje poslužiti ga uz neko povrće. Svakako je važno jesti onoliko koliko nam je potrebno, a ne onoliko koliko nam je dostupno.