Jeste li isprobali brezin sirup? Otkrijte zašto ga nutricionisti preporučuju

Danas sve više okrećemo leđa bijelom šećeru i prihvaćamo alternativne zaslađivače. Jedan od njih je brezin sirup. Drugačijeg je sastava od običnog šećera, a time i djelovanja na naš organizam. Jednostavno, golica našu maštu i poziva da ga bolje upoznamo.

Brezin sirup: dobivanje, sastav i djelovanje

Stanovnici tajgi u Europi i Aziji stoljećima su zarezivali brezina stabla kako bi dobili osvježavajući sok okusa blago zaslađene vode koji uz to ima i  terapijsko djelovanje. Od njega su dobivali vino, pivo i ocat.

Sakupljanje brezina soka je u proljeće, što je mnogim ljudima poticaj da nakon duge zime borave u prirodi, druže se s prijateljima, zabavljaju i na koncu zarađuju. Tako su u sakupljanje brezina soka uključeni mnogi školarci, obitelji, udruge, umirovljenici, planinari i sl.

Breza također daje sok iz kojeg se koncentriranjem dobiva brezin sirup. Bez aditiva je. Od šećera sadrži glukozu i fruktozu, no fruktoze je više i ona ima drugačiji metabolički put u odnosu na glukozu. U suhoj tvari brezina sirupa je oko 2 % mineralnih tvari. Najviše je kalija, kalcija i mangana. Od vitamina, tu je vitamin B1.

Brezin sirup nije svakodnevna namirnica. Obično se na Aljasci i u Kanadi prodaje u suvenirnicama i trgovinama delicijama, te se koristi u renomiranim restoranima. Naime, njegov specifičan okus izvrsno dopunjuje probrane marinade, umake za meso s roštilja te preljeve za meso i slastice (npr. sladoled).

Osim toga, ovim se sirupom zaslađuju bomboni, kokice, orašasti plodovi, kolači, sladoled i sl. Može se miješati s drugim tekućim sladilima. Zanimljiva je njegova mješavina s medom. U kombinaciji s fruktoznim ili javorovim sirupom čini obožavani preljev za palačinke i vafle.

Ipak je potreban oprez!

Brezin sirup se isključivo mora promatrati kao zaslađivač bogat energijom. Dakle, na oprezu s njegovom konzumacijom moraju biti osobe koje imaju problema s prekomjernom tjelesnom masom. Usporedbe radi, energetska vrijednost 100 g brezina sirupa je 238 kcal, javorova sirupa 270, a meda 304 kcal. Nadalje, u 100 g brezina sirupa je 58 g šećera, u javorovu sirupu 76 g , a u medu 81 g.

S druge strane, brezin sirup može biti korisna namirnica sportašima nakon tjelovježbe u fazi oporavka. Naime, glukoza koju ovaj sirup sadrži od pomoći je za brzu nadoknadu potrošenih zaliha energije u mišićima. S druge strane, fruktoza se u jetri prevodi u glukozu i većinom u njoj i ostaje kao energetska rezerva. Otpušta se u krv po potrebi između obroka čime se održava primjerena koncentraciju šećera u krvi.

Ksilitol

Ako ste se ikada osvrnuli na sastav guma za žvakanje bez šećera, sigurno ste među sastojcima primijetili ksilitol. Prirodno se nalazi u povrću (npr. salati i cvjetači) i voću (šljivi, jagodi, malini…). Također ga proizvodi ljudsko tijelo u količini od 5 do 15 g dnevno. Ksilitol je otkrio Emil Fischer; njemački kemičar i dobitnik Nobelove nagrade.

U brezinom sirupu ima poprilično ksilitola. Ksilitol se prvo izolirao upravo iz brezina sirupa i to u Finskoj u 19. stoljeću. Koristio se tijekom Drugog svjetskog rata kada je bila nestašica mnogih namirnica uključujući i šećer.

Ksilitol je po strukturi alkohol i slatkog okusa koji podsjeća na saharozu. Međutim, za razliku od šećera, male je energetske vrijednosti i ne povisuje koncentraciju glukoze u krvi. Dodaje se zato mnogim dietetskim i farmaceutskim proizvodima bez šećera kao što su vafli, različite pastile, sirupi protiv kašlja, multivitamini za djecu u obliku pastila za žvakanje, tvrdi bomboni, gume za žvakanje bez šećera, zubne paste i sl.

Štoviše, ksilitol sprječava rast i stvaranje kiseline od strane bakterija koje uzrokuju karijes. Zanimljivo je kako znanstvene studije pokazuju učinkovitost ksilitola i u sprječavanju upale srednjeg uha kod djece.

Savjet +

Ksilitol ima laksativan učinak, pa unos u većoj količini obično uzrokuje mekšu stolicu i proljev.