Svakako ih ubacite u jelovnik! Jesen na stolu zdravlja – bundeva i dunja

Jesen je vrijeme žetve, kraćih dana, tople odjeće, ali i razdoblje za koje je svojstveno opskrbljivanje tijela hranjivim tvarima neophodnim za nadolazeće hladne dane.

To je vrijeme kada trgovine i tržnice obiluju raznovrsnim povrćem i voćem koje sadrži pregršt vitamina i minerala, odnosno hranjivih tvari potrebnih za jačanje tjelesne otpornosti. Zbog toga u svakodnevni jelovnik, uz namirnice koje čine pravilnu prehranu, treba uvrstiti i one koje su svojstvene za jesen kao što su bundeve i dunje. To će tijelu osigurati sve potrebne hranjive tvari, ali i istodobno ga pripremiti za zimu.

Bundeva je i odličan izvor vitamina A, C i E koji su moćni antioksidansi. Također obiluje prehrambenim vlaknima koja imaju blagotvorno djelovanje na srčanožilni sustav

Hranjiva i ukusna bundeva

Bundeva potječe iz Središnje Amerike, gdje se uzgaja već oko deset tisuća godina, što je čini jednom od najdulje uzgajanih, ali i najrasprostranjenijih biljaka. Obuhvaća više od 50 inačica koje se međusobno najviše razlikuju po obliku i boji, a manje po sastavu. Svi dijelovi bundeve su jestivi te sadrže brojne hranjive tvari. Njezino lišće odličan je izvor mangana, kalija, željeza, fosfora, magnezija, bakra i kalcija, a cvijet obiluje folatima. U njezinoj kori nalazi se puno beta-karotena te nešto manje alfa-karotena, a upravo su oni najzaslužniji za njezinu narančastu boju te za stvaranje vitamina A. Osim toga, sadrži ksantofile kao što su lutein, zeaksantin i beta-kriptoksantin koji joj osiguravaju žutu boju, a potrebni su za zdrave oči. Nedavna istraživanja ukazuju na to da beta-kriptoksantin štiti od nastanka nekih vrsta zloćudnih oboljenja pluća i crijeva te da ima znatan učinak u sprečavanju posljedica starenja.

Bundeva je i odličan izvor vitamina A, C i E koji su moćni antioksidansi. Također obiluje prehrambenim vlaknima koja imaju blagotvorno djelovanje na srčanožilni sustav, pridonose boljoj probavi te gubitku tjelesne mase. Sjemenke bundeve sadrže znatnu količinu alfa-linolenske (omega-3) i oleinske (omega-9) masne kiseline koje zaštitno djeluju na srčanožilni sustav. Isto tako sadrže aminokiselinu triptofan koja je preteča hormona serotonina i melatonina, a koji su važni za dobro raspoloženje i odmor. Sjemenke su bogate i sterolima koji imaju snažan protuupalni učinak te smanjuju masnoću. Isto tako u sjemenkama se nalaze znatne količine lignana koji smanjuje mogućnost nastanka zloćudnih bolesti povezanih estrogenom i testosteronom te djeluje protumikrobno. Od sjemenki se izrađuje vrsno ulje koje posjeduje brojne zdravstvene blagodati. Triterpeni iz bundeve susprežu razvoj zloćudnih stanica te ometaju stvaranje dihidrotestosterona koji dovodi do gubitka kose i razvoja dobroćudnog povećanja kestenjače. Bundeva obiluje i vitaminima B skupine te bakrom, cinkom i selenom.

>>Tikve i bundeve su povrće bogato antioksidansima, a osim beta-karotena, dobar su izvor C vitamina i mangana. Doprinose zaštiti srca i krvnih žila te osnažuju imunitet.<<

Zdravlje u dunji

Dunja najvjerojatnije potječe iz današnjeg Irana, gdje se još može naći u divljini. Dobar je izvor vitamina C, kalija i kalcija, ali i prehrambenih vlakana. Njezino lišće je iznimno bogato organskim kiselinama, i to posebno kvininskom i limunskom kiselinom te zato posjeduje snažnu sposobnost osujećivanja slobodnih radikala. Nema veću prehrambenu gustoću, ali zato sadrži više od 4000 biološki djelotvornih biljnih tvari iz skupine polifenola koji djeluju kao snažni antioksidansi. Dunja obiluje fenolnim kiselinama, posebno klorogeničnim kiselinama, koje su također snažni antioksidansi. Njezina kora obiluje brojnim flavonoidima, posebno rutinom i hiperinom koji posjeduju snažan protunovotvorevinski učinak. Dunja je također odličan izvor flavonola kao što su katehin i epikatehin koji imaju sposobnost iz tijela uklanjati štetne tvari koje uzrokuju zloćudne promjene te pridonose gubitku tjelesne mase. Protumikrobni učinak, ali i osebujni miris duguje brojnim terpenima.

Budući da sjemenke dunje sadrže cijanogeni glikozid amigdalin koji tijekom probavljanja oslobađa otrovni cijanovodik ne preporučuje ih se jesti. Premda stajanjem sazrijeva, omekšava i postaje ukusnija za jelo, dunja se ipak najčešće konzumira kuhana ili se od njezina lišća priprema čaj.