Voćka koja štiti od raka, dijabetesa i debljine, a čuva i srce
Mnoge šljive će i ove godine ostati neubrane. Uistinu je to šteta jer su riznica hranjivih tvari blagotvornog djelovanja na zdravlje. Najjednostavnije i najbolje ih je jesti svježe
Zadnjih tjedana kraljevski uživam u domaćim šljivama. Rodile su u voćnjaku moga ujaka. Dodajem ih zobenim pahuljicama i jogurtu za doručak, jedem za užinu, pirjam i stavljam u palačinke.
Od šljiva znamo čuda raditi; džemove, sokove, rakiju, kompote, sušimo ih… Najjednostavnije i najbolje ih je jesti svježe. Uživajmo zato u njima dok ih još ima. Upoznajmo pobliže sastav šljiva i uvjerimo se u njihov pozitivan učinak na zdravlje.
Suhe šljive su neizostavan sastojak domaćih zimskih kompota. U narodnoj se medicini koriste protiv loše cirkulacije, raka, zatvora…
Siromašne mastima, a bogate šećerima
Šljiva se uzgajala još u prapovijesti i jedna je od prvih vrsta voća koje je čovjek “pripitomio”. Danas je ona vrlo popularna, rasprostranjena diljem svijeta što potvrđuje i podatak da postoji preko 100 njezinih sorti. U nas se, prema nekim izvorima, od svih vrsta voća najviše uzgaja upravo šljiva.
Šljive su, poput većine drugog voća, siromašne mastima, a prirodno bogate šećerima. Međutim, njihova konzumacija ne povisuje razinu šećera u krvi pa su nedvojbeno dobar desert i prirodna slastica. Osim šećera, u njima ima karotenoida te vitamina; C, B1, B2, B3, B6, E i folata. Od mineralnih tvari svojom se prisutnošću ističe kalij blagotvornog djelovanja na krvožilni sustav. Tu je i cijela paleta korisnih fitokemikalija. Šljive obiluju vlaknima koja dokazano smanjuju rizik od pojave raka, šećerne bolesti, bolesti krvožilnog sustava i debljine. One su svakako kvalitetna užina. Osim toga, ovo je voće izvor antioksidansima. U prvom redu su tu flavonoidi i fenolne kiseline (klorogenska, kofeinska i kumarinska kiselina) kao poznati prirodni antioksidansi. Štoviše, jedno je znanstveno istraživanje pokazalo kako je antioksidativni kapacitet šljiva čak četiri puta veći nego jabuka.
Suhe šljive
Suhe šljive su neizostavan sastojak domaćih zimskih kompota. U narodnoj se medicini koriste protiv loše cirkulacije, raka, zatvora i dr. One sadrže više fenolnih komponenata u usporedbi s mnogim drugim vrstama suhog voća. Zanimljivo je spomenuti kako se sadržaj nekih antioksidanasa povećava sušenjem. Ako ove godine imate šljiva i ne znate kuda biste s njima, osušite ih. Vrlo je jednostavno, a višestruko se isplati. Postoji poseban uređaj za sušenje voća i povrća, no šljive možete osušiti i bez njega.
Evo moga recepta:
- operite i posušite šljive
- poredajte šljive u jednom sloju u tepsiju
- zagrijte pećnicu na 50 ℃ i u nju stavite šljive
- držite ih u njoj 5 sati
- izgasite pećnicu i ostavite u njoj šljive dok se ne ohlade
- izvadite šljive i rasporedite ih u tepsiji tako da ne dodiruju jedna drugu
- sušite ih tako na zraku nekoliko dana uz često okretanje
- suhe šljive stavite u staklenu posudu i zatvorite
Pirjane šljive
Ako želite “nešto slatko”, a kao ja ne jedete šećer, palačinke s pirjanim šljivama su desert za vas. Za pirjane šljive treba vam samo 15-tak minuta vremena, no užitak je nemjerljiv. Vjerujte mi, vrijedi se malo potruditi.
Šljive operite te im uklonite peteljke i koštice. Izrežite ih na sitne komadiće i stavite u prikladan lončić. Pirjate ih na srednje jakoj vatri uz povremeno miješanje. Nakon 10-tak minuta, lončić skinite s vatre, a šljive izmiksajte štapnim mikserom. Dodajte im cimet, malo ruma i izribanu koricu netretirane naranče ili limuna. Pirjajte još 5 minuta. Dobiveni preljev možete koristiti kao nadjev za palačinke, ukras za griz na mlijeku, dodatak zobenim pahuljicama i jogurtu, a možete ga i jednostavno namazati na kruh. U tren ćete se vratiti u bezbrižno djetinjstvo. Ima li išta ljepše nego osmijehom započeti jesenski dan?