Slana zrnca zdravlja, ali i rizika

Govoreći o soli, često pomišljamo samo na natrij, a zaboravljamo klorid. Točnije, sol je tvar koja u svom sastavu ima 40 % Na+ (natrij) i 60 % Cl- (klorid). Tu namirnicu koristimo u svakodnevnoj prehrani. Danas se, zbog učestalog i prekomjernog korištenja soli, ona smatra rizičnom namirnicom jer se njome unosi previše natrija u organizam.

U pravoj količini, natrij je potreban organizmu – stimulira rad bubrega i omogućava dobru probavu, potiče znojenje i podiže energiju, održava kiselo-bazičnu ravnotežu i pomaže prijenos između živčanih stanica i potreban je za održavanje normalnog krvnog tlaka.

Razne vrste soli

Kad je riječ o soli, danas možemo govoriti o nekoliko vrsta soli: kamena sol, morska sol, cvijet soli, himalajska sol… Na europskom tržištu postoji velik broj soli različitog imena i sastava koje možemo koristiti u svakodnevnoj prehrani. Koja je razlika između njih?

Kamena sol prolazi nekoliko faza industrijske prerade te sadrži brojne aditive koji sprečavaju njezino skrutnjavanje. Dodaje joj se i jod.

Morska sol sadrži velik broj minerala i elemenata u tragovima (čak do 80 različitih minerala). Ti minerali se u ovoj soli nalaze u prirodnom obliku jer se prilikom isparavanja morske vode uz NaCl (sol) talože i sve krute tvari koje su bile otopljene u morskoj vodi. Morska sol je puno kvalitetnija od kamene soli i svakako se preporučuje njezino korištenje u svakodnevnoj prehrani.

Cvijet soli značajan je nutrijent koji je bogat magnezijem, kalcijem, natrijem i kalijem te mineralima jodom, bromom, cinkom, željezom, manganom, bakrom i silicijem. Ova vrsta soli dobiva se isključivo u idealnim vremenskim uvjetima i sakuplja se u ranim jutarnjim satima te kasno navečer, kad nema vjetra. Ova vrsta soli pojavljuje se na površini mora kao tanki sloj listića soli, poput latica cvijetića. Cvijet soli spada u specifičnu vrstu morske teksturalne soli koja se koristi pri završetku jela za delikatesna soljenja.

Himalajska sol ružičaste je boje te dolazi, kao što i naziv kaže, s planine Himalaje. Njena ružičasta boja potječe od tragova željeza. Smatra se da je himalajska sol najčišća sol koja je dostupna na Zemlji jer nije zagađena zato što je od vanjskog zraka štite snijeg i led. Sadrži iste elemente kao i kamena sol, ali u drugačijem obliku. Ova sol je kristalizirana i sadrži manje natrija u jednoj porciji. Sadrži više od 80 minerala i elemenata.

Je li himalajska sol najzdravija?

Oko 85,62 % himalajske soli čini natrijev klorid, a preostalih 14,38 % su minerali, kao što su sulfat, magnezij, kalcij, kalij, bikarbonat, brom, borat, stroncij i fluorid. Prednost himalajske soli mogla bi se naći u smanjenoj koncentraciji natrija, što je pogodno za kardiovaskularne bolesnike. Veliki broj minerala ima pozitivan učinak na zdravlje organizma.

Treba spomenuti i to da pretraživanjem znanstvene literature nisu pronađene nikakve studije koje bi dokazale da je himalajska sol bolja od morske

Neki izvori navode da upravo zbog tih minerala himalajska sol može imati povoljno djelovanje i može uravnotežiti razinu elektrolita, pospješiti hidrataciju, regulirati postotak vode unutar i izvan stanica, regulirati pH razinu, pomoći u smanjenju i prevenciji želučanog refluksa, spriječiti nastanak grčeva u mišićima, pospješiti rad metabolizma, ojačati kosti, regulirati krvni tlak, pospješiti apsorpciju nutritivnih tvari, pospješiti cirkulaciju, pomoći izlučivanje toksina, jačati libido, pomoći protiv bolesti sinusa, astme i sl.

Iako himalajska sol dolazi s planina, ona je zapravo morska sol jer sve vrste soli dolaze iz oceana ili mora. Treba spomenuti i to da pretraživanjem znanstvene literature nisu pronađene nikakve studije koje bi dokazale da je himalajska sol bolja od morske. Iako za sve dobrobiti koje se pripisuju himalajskoj soli nedostaje znanstvenih dokaza, na vama je da odlučite hoćete li koristiti ovu ili morsku sol. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da himalajska sol nije jodirana.

Koliko soli?

Problem prevelikog korištenja soli i njegove povezanosti s nastankom kardiovaskularnih oboljenja aktualizirao je davne 1950. godine Lewis Dahl studijom u koju je bio uključen velik broj sudionika. Na pitanje: Koliko vas stavlja sol u hranu prije nego što je okusi?, velika većina ljudi je podignula ruke. On je svojim radom pokušao utjecati na populaciju da se smanji unos soli.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko pet grama (jedna čajna žličica), a maksimalan unos ograničava se na šest grama dnevno. Prema preporuci pedijatara, djeci staroj do tri godine dovoljna je mnogo manja količina soli, od jedan do dva grama dnevno. Djeci od četiri do šest godina dovoljna su tri grama soli dnevno, a djeci starijoj od sedam godina može se davati kao i odraslima – do pet grama.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko pet grama (jedna čajna žličica), a maksimalan unos ograničava se na šest grama dnevno

Ono čega se treba paziti u svakodnevnoj prehrani su „prikrivene soli” koje se nalaze posvuda, od grickalica do konzervirane hrane i sličnog. Neovisno o vašem izboru vrste soli, koristite je oprezno i u manjim količinama. Danas se sve više priča o tom problemu prekomjernog korištenja soli koji ima izravan učinak na naše zdravlje, stoga budimo oprezni!