Prvo jedemo očima: kako boje utječu na naš ukus i prehrambene navike?

„Gledaš svijet kroz ružičaste naočale”, „sve mi je crno”, „pozelenio je od ljubomore“, sve su to izrazi koje često čujemo, a povezuju ih boje. Svi znaju da su boje važne, ali što su one zapravo? Zbog čega je plod borovnice ljubičaste boje, a ne žute? Razlog se skriva u ljudskom oku.

Naime, plod borovnice doživljava se kao ljubičasto voće jer upije sve boje vidljivog raspona osim ljubičaste koja se odbija od njega prema očima i osjetnim primaocima u rožnici te šalje živčane impulse u mozak gdje se stvara slika. Koliko su boje i vid ljudima važni pokazuje činjenica da je čak oko 30% moždane mase zaduženo za vid, oko 8% za dodir te samo oko 2% za sluh.

Boja je spašavala život

Prapovijesnim ljudima bilo je od životne važnosti poimanje boja hrane. Velik broj životinja i biljaka koje su otrovne imaju žarke boje i lako vidljive uzorke kojima upozoravaju okolinu na to da su otrovni. Zapisi ukazuju na to da su Egipćani prije otprilike 3500 godina bojili slatkiše koristeći vino i razne začine jer su shvatili da je lakše prodati hranu privlačnije boje.

>> Čitajte još: U ponudi trgovina i na tržnicama sve se češće mogu vidjeti egzotične voćke koje osvajaju okusima i blagotvornim učincima na zdravlje. Jeste li već kušali liči, pitaju ili physalis? Kliknite i doznajte više o novim okusima <<

Danas se pouzdano zna da boja i izgled utječu na privlačnost hrane. Proizvodi kao što su sokovi i slatkiši uglavnom nemaju boju nego im se ona naknadno dodaje. Primjerice, voćni jogurti imaju mali udio voća koje ne može utjecati na boju onoliko koliko kupci očekuju pa im se dodaje jestiva boja. Boja i izgled hrane imaju važnu ulogu u oblikovanju očekivanja okusa. Tako hrana jakih boja većinom ima i snažniji okus, a ako jačina boje ne odgovara okusu osobe, mogla bi pomisliti da nešto nije u redu s hranom.

Kojeg su okusa boje?

Boja može utjecati i na poimanje slatkog, gorkog i kiselog. Primjerice, crvena tekućina procjenjuje se slađom od zelene ili one prozirne. Ljudi lakše doživljavaju okus tekućine ako je njezina boja sukladna okusu pa crvenu tekućinu s okusom višnje odmah poimaju kao okus višnje, a zelenu tekućinu s okusom višnje više doživljavaju kao okus jabuke ili kineskog ogrozda. No postoje genetske razlike u poimanju okusa pa tako oko 25% stanovništva ima čak oko 14 puta više okusnih receptora od drugih pa kod njih boja hrane manje utječe na poimanje okusa.

Ljudi lakše doživljavaju okus tekućine ako je njezina boja sukladna okusu pa crvenu tekućinu s okusom višnje odmah poimaju kao okus višnje, a zelenu tekućinu s okusom višnje više doživljavaju kao okus jabuke ili kineskog ogrozda

Kod odraslih i starijih osoba jača je povezanost boje i okusa nego što je to slučaj kod djece i mladih. Primjerice, ako odrasla osoba kuša piće narančaste boje koje ima okus mente, razlika u očekivanom i doživljenom okusu bit će velika, odnosno procijenit će piće manje ukusnim. Ovakav učinak nije prisutan kod djece i mlađih pa su zato pića za djecu najčešće jakih i neobičnih boja kako bi lakše privukla njihovu pažnju. S obzirom na to da oni još nisu razvili očekivanja o okusu, neće imati lošije poimanje zbog neobičnih boja.

Mučnina zbog plavih odrezaka

Isto tako, istraživanja su pokazala da Tajvanci i Englezi imaju potpuno drugačije poimanje okusa vezanog za boju. Naime, Tajvanci su plavu boju većinom doživljavali kao čaj od mente, a Englezi su plavu boju čaja pripisivali kupini, što potvrđuje utjecaj sredine na poimanje boje.

Slično je i s bojama te podražajem gađenja. Jedno istraživanje koje se bavilo tim utjecajem koristilo je neobično obojene obroke u restoranu s prigušenim svjetlom. Svi gosti su normalno jeli dok se svjetla nisu upalila, a nakon što su bolje pogledali u tanjur, dio gostiju je zbog mučnine odjurio u toalet. Ne zato što je hrana bila pokvarena ili lošeg okusa, nego im je pozlilo jer je odrezak bio plave boje.

Mnogi proizvođači koriste različite boje u proizvodnji slatkiša jer ih ljudi puno više jedu ako su različitih boja. Različito obojena hrana na tanjuru može olakšati praćenje njezina unosa, što je utvrđeno u nedavnom istraživanju kada je svaki sedmi čips u nizu obojen crvenom pa se pokazalo da je to jedan od djelotvornih postupaka za smanjivanje unosa hrane.

Mršavljenje uz crveni tanjur

Čak i boja tanjura utječe na količinu hrane koja se pojede pa je utvrđeno da ljudi pojedu manje ako je obrok poslužen u crvenom tanjuru, odnosno uzmu oko 22% više hrane ako je ona bojom slična tanjuru. Isto tako, velik tanjur stvara privid, pa se ista količina hrane čini manjom na velikom u odnosu na mali tanjur.

S obzirom na to da su brojna istraživanja potvrdila učinak boje i veličine, želite li smanjiti unos hrane jedite iz manjih tanjura koji su potpuno drugačije boje od jela. Najbolja boja je zelena kako bi se potaknuo veći unos zelenog povrća. S obzirom na to da istraživanja pokazuju da zanimljiv izgled hrane na tanjuru, a ponajprije kroz šareni svijet boja te narezano u različitim oblicima, povećava unos voća i povrća kod djece, trebalo bi se, kad god se može, poigrati hranom, njezinim oblicima i izgledom na tanjuru. Sa sigurnošću se može reći da je utjecaj boja na prehranu mnogo veći nego što se čini na prvi pogled. 

>> Kliknite i čitajte više zanimljivih članaka s područja nutricionizma <<