Rušimo predrasude: i krumpir je zdrav!

Krumpir potječe s planinskih dijelova Južne Amerike, a počeo se uzgajati prije 4000 do 7000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači početkom 16. stoljeća. Kako je dobar izvor vitamina C, na brodovima su ga koristili za sprječavanje nastanka skorbuta.

Ozbiljnija kultivacija započela je tek u 19. stoljeću. Nekad nepopularno povrće danas je jedno od najzastupljenijih u svijetu. Slatki krumpir (poznat i kao batat) poznat je još duže. Potječe iz Srednje Amerike, a u Peruu su pronađeni dokazi o uzgoju prije 10.000 godina. U Europu ga je donio Kolumbo 1492. s prvog putovanja u Novi svijet.

Krumpir i slatki krumpir dostupni su cijele godine. Jestivi dio biljaka je gomoljasti korijen. Unatoč pozitivnim učincima na zdravlje, ljudi ih doživljavaju kao namirnice bogate škrobom i izbjegavaju ih, posebno pri pokušaju smanjivanja težine.

Pravilna priprema je iznimno važna

Na žalost, krumpir se većinom jede kao pomfrit ili čips natopljen mastima, a pri pečenju se koristi maslac, vrhnje, sir… Takav način pripreme svrstava krumpir u namirnice visokog rizika za nastanak srčanog udara. Ali, ako se uklone masti, pečeni krumpir postaje zdrava namirnica s visokim udjelom dijetalnih vlakana i niske kalorijske vrijednosti. Pripremljen na pravilan način, krumpir može pružiti zaštitu od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Na žalost, krumpir se većinom jede kao pomfrit ili čips natopljen mastima, a pri pečenju se koristi maslac, vrhnje, sir… Takav način pripreme svrstava krumpir u namirnice visokog rizika za nastanak srčanog udara

Bogatstvo vitamina, minerala i vlakana

Krumpir je bogat vitaminima B6 i C, bakrom, kalijem, manganom i dijetalnim vlaknima. Sadrži i fitotvari poput karotenoida i flavonoida koje posjeduju antioksidativna svojstva. Analiza nekih sorti pokazuje udio fenola ravan onome kod brokule i špinata. Ako ni zbog čega, zdrav je zbog visokog udjela vitamina B6 koji je važan čimbenik prilikom sinteze aminokiselina koje su građevni dijelovi proteina i nukleinskih kiselina od kojih je sačinjena DNA. Aminokiseline i nukleinske kiseline bitne su za izgradnju stanica, što vitaminu B6 daje vrlo važnu ulogu u organizmu. Taj je vitamin vrlo važan i za aktivnost moždanih stanica. Važan je za sintezu neurotransmitera kao što je serotonin (nedostatak uzrokuje depresiju), melatonina (hormon koji regulira spavanje), epinefrina i norepinefrina (hormoni regulacije stresa). Vitamin B6 bitan je za razgradnju glikogena – polisaharida koji služi za pohranu šećera u mišićima i jetrima. Visok udio dijetalnih vlakana (uglavnom u kori) regulira peristaltiku crijeva i štiti od nastanka raka debelog crijeva.

Ako ni zbog čega, zdrav je zbog visokog udjela vitamina B6 koji je važan čimbenik prilikom sinteze aminokiselina koje su građevni dijelovi proteina i nukleinskih kiselina od kojih je sačinjena DNA

Slatki krumpir bogat je manganom, vitaminom C i B6, kalijem i dijetalnim vlaknima, a u odnosu na krumpir ima visok udio vitamina A i triptofana. Također je iznenađujuće bogat antioksidansima, protuupalnim nutrijentima i nutrijentima koji potiču regulaciju razine šećera u krvi. Bogat je izvor beta-karotena – prekursora vitamina A. Antocijanini i drugi pigmenti odgovorni su za njegova protuupalna svojstva. Novija istraživanja upućuju na pozitivan učinak pigmenata na fibrinogen – jedan od ključnih glikoproteina za zgrušavanje krvi.

Slatki krumpir za dijabetičare

Slatki krumpir je također dobar izvor dijetalnih vlakana, a pravilnom pripremom ima i relativno nizak glikemijski indeks. Ekstrakti iz slatkog krumpira mogu znatno povećati razinu adiponektina u krvi kod oboljelih od dijabetesa tipa 2. Adiponektin je protein koji izlučuju masne stanice, a sudjeluje u regulaciji metabolizma lipida i glukoze.