Može li biljni svijet zadovoljiti sve naše potrebe?

Listopad je počeo Svjetskim danom vegetarijanstva, a prvi dan studenoga bio je posvećen Svjetskom danu veganstva. Tako se zaokružuje mjesec dana posvećenosti prehrani namirnicama biljnog podrijetla.

Obilježavanje Svjetskog dana veganstva utemeljila je Louise Wallis, tadašnja predsjednica britanskog Veganskog društva 1994. godine, radi poticanja suosjećanja prema životinjama. Naglasak je stavljen na etičke, zdravstvene i ekološke aspekte veganstva.

A tko su vegani? Jedna od podskupina vegetarijanaca su vegani, odnosno osobe čija je prehrana u potpunosti vegetarijanska. Drugim riječima, vegani ne konzumiraju nijednu namirnicu životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi), čak ni med.

Kombinacije bjelančevina

Različiti su pristupi orijentacije na vegansku prehranu. Neki odbacuju sve proizvode životinjskog podrijetla iz vjerskih razloga, neki iz moralnih, ali mnogi iz vlastitih interesa s obzirom na to da je osnova zdrava – puno voća, povrća i vlakana.

Treba znati da se veganskom prehranom organizmu ne mogu osigurati visokokvalitetne bjelančevine (bjelančevine mlijeka, jaja…), vitamin B12, vitamin D, kalcij, cink, željezo i riboflavin pa bi te nutrijente trebalo dodavati

Često se postavlja pitanje mogu li se čistom veganskom vegetarijanskom dijetom osigurati svi potrebni nutrijenti te očuvati i unaprijediti zdravlje. Odgovor je relativno potvrdan, ali uz uvjet da osoba koja primjenjuje takav način prehrane poznaje sve esencijalne tvari koje je potrebno svakodnevno unositi hranom u organizam kako bi se očuvalo zdravlje.

Osim toga, treba znati da se veganskom prehranom organizmu ne mogu osigurati visokokvalitetne bjelančevine (bjelančevine mlijeka, jaja…), vitamin B12, vitamin D, kalcij, cink, željezo i riboflavin pa bi te nutrijente trebalo dodavati. Nijedna biljna bjelančevina ne sadrži sve esencijalne aminokiseline, a izvori kalcija, željeza, cinka, vitamina B12, B2 i vitamina D su oskudni. Kako bi se postigla puna biološka vrijednost biljnih bjelančevina, važno je znati kombinirati bjelančevine raznih biljaka kako bi se organizmu osigurale sve one koje su mu potrebne.

Izvori minerala

Biljna hrana oskudna je mineralima poput željeza, cinka i kalcija. Dobri biljni izvori cinka su leća, orasi i sjemenke, no cink je u obliku koji se teže apsorbira nego onaj iz hrane životinjskog podrijetla. Kad je riječ o kalciju, kod osoba koje ne konzumiraju mliječne proizvode uvijek postoji strah da neće imati dovoljno materijala za izgradnju kostiju. Kalcija ima u zelenom lisnatom povrću, sjemenkama suncokreta, a kalcijem su obogaćene žitarice i narančin sok.
Željezo je također jedan od minerala kojeg ima u velikim količinama u mesu, a manje u biljnoj hrani.

Smatra se da je veganska prehrana odlična za gubitak težine te da smanjuje rizik od visokog kolesterola, srčanog i moždanog udara

Dobri izvori željeza su sušeno voće, sjemenke bundeve, sjemenke sezama te žitarice obogaćene željezom. Željezo se bolje apsorbira ako se uzima s dobrim izvorom vitamina C, kao što su rajčica ili naranče.

Smatra se da je veganska prehrana odlična za gubitak težine te da smanjuje rizik od visokog kolesterola, srčanog i moždanog udara. Brojni radovi također ukazuju na to da vegani imaju niži indeks tjelesne mase od osoba čija prehrana uključuje hranu životinjskog i biljnog podrijetla.

Treba istaknuti da pojedine osobe, unatoč mogućim deficitima, pazeći na unos hrane ili suplemenata, godinama uspijevaju očuvati zdravstveno stanje.