Egzotični okusi zdravlja u košarici voća koje ćete rado probati
U ponudi trgovina i na tržnicama sve se češće mogu vidjeti egzotične voćke koje osvajaju okusima i blagotvornim učincima na zdravlje. Jeste li već kušali liči, pitaju ili physalis?
Premda rogač, naranča, mandarina, limun, limunika, rajčica, lubenica, datulja, banana, ananas, kineski ogrozd, mango i papaja ne potječu iz naših krajeva, rijetko se danas na njih pomisli kao na egzotično voće.
Većina tih vrsta uspijeva u Hrvatskoj ili su pak toliko dugo prisutne u svakodnevnoj ponudi da su se udomaćile u našim kuhinjama. U posljednje vrijeme trgovine i tržnice obiluju „novim” egzotičnim voćem koje zbog svojeg izgleda, okusa i brojnih blagodatnih svojstava polako osvaja i naše tržište.
Azijska trešnja
Ta voćka potječe s područja današnje Kine gdje se uzgaja već dulje od 4000 godina. Poznata je još pod nazivom liči, a tajna njezine sve veće omiljenosti skriva se u izvrsnom okusu oljuštenog bijelog ploda koji se jede bez sjemenke. Najbolje ju je jesti svježu jer tada ima najviše očuvanih sastojaka, ali može se jesti i prerađena, odnosno osušena, a takva se učestalo upotrebljava i kao zaslađivač čaja i sličnih pića. Od nje se može napraviti i vrsno vino. Budući da obiluje vitaminom C, posjeduje sposobnost osujećivanja slobodnih radikala, a kako sadrži i mnogo flavan-3-ola i antocijanina, to dodatno pojačava njezino antioksidantno djelovanje.
Brojna istraživanja ukazuju na to da zmajsko voće ima srčanožilni zaštitni učinak, i to zbog odličnog antioksidanskog djelovanja
Istraživanja su potvrdila da procijanidin B4 i B2 te epikatehin iz azijske trešnje imaju snažan antikancerogeni učinak, posebice kod zloćudnih bolesti dojke i jetre. Zbog prehrambenih vlakana koje sadrži pridonosi smanjivanju tjelesne težine te blagodatno djeluje na srčanožilni sustav. Nedavna istraživanja pokazala su da potiče stvaranje prostaglandina E2 koji ima upalno djelovanje, a kako sadrži i znatne količine profilina koji kod nekih osoba može dovesti do preosjetljivosti, treba biti umjeren u dnevnim količinama ovog voća.
Zmajsko voće
Pretpostavlja se da zmajsko voće potječe s područja današnjega Meksika gdje se uzgaja još iz vremena drevnih Azteka. Ubraja se u porodicu kaktusa, a poznato je i pod nazivom pitaja. Jede se čvrsta i hrskava unutrašnjost ploda sa sjemenkama koja pruža dugotrajan slatkasti okus. Najčešće se jede svježe, bez kore, i to tako da se prereže napola pa se unutrašnjost pojede žličicom, odnosno nareže se na kriške kao lubenica.
Može se dodavati u mješavinu različitih pića, poslužiti za izradu vrsnog vina, salata ili pak poslužiti kuhano. Postoji bijelo, crveno i žuto zmajsko voće, a međusobno se ponajviše razlikuju po boji kore i unutrašnjosti, a manje po sastavu.
U 100 g zmajskog voća sadržano je čak oko 85% vode. Ono je bogato i vitaminima B skupine te prehrambenim vlaknima koja imaju blagodatni učinak na probavni i srčanožilni sustav. Budući da obiluje bojilima betalainima kao što su betanin i filokaktin, ima odličan antioksidativni učinak koji dodatno pojačavaju vitamin E te brojne fenolne kiseline, posebice galna i kofeinska kiselina pretežito sadržane u sjemenkama.
Brojna istraživanja ukazuju na to da zmajsko voće ima srčanožilni zaštitni učinak, i to zbog odličnog antioksidanskog djelovanja. Nedavna su istraživanja ukazala na to da dodavanje zmajskog voća u jogurt znatno poboljšava njegovo vrenje, povećava količinu mliječne kiseline, fenolnih sastojaka te poboljšava antioksidativni učinak jogurta.
Nedavno je otkriveno da ova peruanska jagoda sadrži i melatonin koji posjeduje snažan antikancerogeni učinak
Peruanska jagoda
Kao što joj i ime govori, peruanska jagoda potječe s područja današnjeg Perua, odnosno Anda gdje su je uzgajali još drevni Inke. Danas se uspješno uzgaja gotovo u cijelom svijetu, a poznata je i pod nazivom physalis koji označuje rod od oko 100 različitih vrsta, od kojih su neke i otrovne. Jede se kiselo-slatki plod sa sjemenkama iz mahune, i to najčešće sirov, odnosno u salatama, slasticama, umacima i sličnim jelima.
Odličan je izvor vitamina A, C i E koji su moćni antioksidansi te željeza, kalija i prehrambenih vlakana. Peruanska jagoda je bogata i vitaminom K1 te fitosterolima kao što su kampesterol, ergosterol i lanosterol, a koji blagotvorno djeluju na srčanožilni sustav smanjujući razine kolesterola.
Nedavno je otkriveno da ova voćka sadrži i melatonin koji posjeduje snažan antikancerogeni učinak. S obzirom na to da sadrži mnogo vitanolida koji imaju jak citotoksični učinak na zloćudne stanice, posebice dojki i pluća, predmet je brojnih istraživanja koja se provode u nadi razvijanja što učinkovitijeg lijeka za zloćudne bolesti.