Celijakija: Jedina sigurna terapija je bezglutenska prehrana
Kada je celijakija u pitanju, jedina sigurna terapija je bezglutenska prehrana čijih se pravila oboljeli moraju doživotno i bezuvjetno pridržavati
Istraživanja pokazuju da se kod 70% pacijenata unutar dva tjedna od početka bezglutenske dijete bilježi poboljšanje simptoma.
Celijakija je bolest koja nastaje zbog preosjetljivosti crijeva na prehrambeni gluten koji uzrokuje imunosno posredovano oštećenje sluznice kod genetski predodređenih osoba. Razvoj bolesti ovisi o genima, okolišu i njihovu međudjelovanju, što utječe na imunosni odgovor. Kronična je i doživotna bolest koja se pojavljuje u svakoj životnoj dobi, a smatra se da se javlja kod 1% populacije.
Celijakija se može pojaviti u različitim oblicima, u svakoj životnoj dobi. Simptomi bolesti variraju, od jasnih do potpuno pritajenih. Oblik bolesti ovisi o dobi bolesnika, trajanju i jačini bolesti te znacima oštećenja drugih organa. I granica osjetljivosti na gluten i vanjski pokazatelji štetnosti variraju od osobe do osobe. Otkrivanje pritajenih ili netipičnih oblika tegoba i simptoma u sklopu kliničke slike celijakije danas je sve češće u kasnijoj životnoj dobi.
Oprez sa skrivenim glutenom
Jedina sigurna terapija kod celijakije je stroga bezglutenska prehrana. Svu hranu i lijekove koji sadrže gluten ili su podrijetlom iz pšenice, raži i ječma te njihovih derivata treba potpuno eliminirati iz prehrane oboljelih od celijakije jer i najmanje količine glutena za njih mogu biti štetne. Uklanjanje glutena rezultirat će simptomatskom, serološkom i histološkom remisijom kod većine pacijenata. Istraživanja pokazuju da se kod 70% pacijenata unutar dva tjedna od početka bezglutenske dijete bilježi poboljšanje simptoma. Razine protutijela mogu se normalizirati tijekom šest do 12 mjeseci od početka dijete, a za kompletnu histološku remisiju potrebne su i do dvije godine.
Jedna od većih prepreka provođenju bezglutenske prehrane jest neodgovarajuće deklariranje glutena u prehrambenim proizvodima. Naime, oboljeli od celijakije često ne mogu biti sigurni konzumiraju li gluten ili ne s obzirom na to da proizvođači nisu nužni navesti na deklaraciji sadrži li proizvod gluten. Problem nedeklariranja glutena utoliko je veći što može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ako se hrana procesira. Skriveni izvori glutena uključuju aditive, konzervanse i različite stabilizatore koji se nalaze u procesiranoj hrani, lijekovima i sredstvima za održavanje higijene usta. Poznato je da je gluten vrlo koristan emulgator i stabilizator koji se često primjenjuje u prehrambenoj industriji. Hidrolizirani biljni proteini mogu biti podrijetlom iz pšenice, soje, kukuruza ili mješavine spomenutih žitarica. „Škrob“ je pojam koji se često nalazi na listama sastojaka, no nažalost, vrlo je rijetko zapisano koja je vrsta škroba upotrijebljena. Može biti riječ o pšeničnom škrobu koji sadrži gluten, ali i o bezglutenskom škrobu riže, kukuruza ili krumpira.
Zahtjevna pravila i problemi
Velik problem s kojim se oboljeli od celijakije susreću je i kontaminacija bezglutenskih namirnica glutenom iz namirnica koje ga sadrže. Primjerice, pri pripravi kukuruznoga kruha često dolazi do kontaminacije pšeničnim ili raženim brašnom, a poznato je da su i male količine glutena problematične za oboljele. Rezultati kliničkih istraživanja pokazali su da oboljeli podnose 10 – 30 mg glutena na dan, a unos 50 mg ima štetan učinak za većinu oboljelih.Ono što terapiju bezglutenskom prehranom čini posebno teškom jest činjenica da traje cijeli život i da pritom bolesnik treba biti bezuvjetno dosljedan. Naime, osobe koje često počinju i iznova krše dijetu mogu razviti oblik bolesti koji ne reagira na dijetu.
Kod oboljelih od celijakije primjenjuje se posebno formulirano bezglutensko brašno koje se nalazi na Listi lijekova HZZO-a, a kriterij za propisivanje je dijagnoza celijakije potvrđena dijagnostičkom obradom. Stoga se u drugim situacijama kod kojih bezglutenska dijeta može biti indicirana brašno ne može propisivati na liječnički recept. Sve druge vrste bezglutenskih namirnica ne izdaju se na recept i nalaze se u slobodnoj prodaji. U uspješnoj provedbi bezglutenske dijete iznimnu važnost ima odgovarajuća edukacija te suradljivost bolesnika i njegove obitelji.
Potrebno je naglasiti da bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam. Gluten kao protein nije esencijalan, a aminokiseline koje ga sačinjavaju zamjenjive su brojnim drugim prehrambenim izvorima. Ipak, bezglutenski proizvodi često su nutritivno inferiorni jer se ne pridaje dovoljna važnost njihovoj nutritivnoj kvaliteti nego je osnovni uvjet uklanjanje glutena. Stoga su neke novije studije ukazale na negativne učinke bezglutenske dijete, poglavito kad je riječ o većoj učestalosti kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i debljine.
Praktični savjeti
Kod pripreme bezglutenskih obroka najvažnije je držati se strogih pravila koja nalažu da se posebno odvajaju proizvodi koji ne sadrže gluten i posebno čuvaju, a da sve što dolazi u kontakt s jelom koje pripremate mora biti potpuno čisto kako ne bi bilo tragova glutena – od vaših ruku, kuhinjskih uređaja do pribora za pripremu jela. Pekače za kruh, tostere i slične uređaje koristite isključivo za pripremu kruha bez glutena koji ćete kasnije i čuvati na posebnome mjestu. Za radne površine i kuhinjske uređaje preporučuje se pranje deterdžentom, a potom brisanje alkoholom. Za možda kontaminirane površine koristite papir za pečenje ili foliju. Drveni pribor i mlinac za žitarice ne smiju se koristiti za pripremu jela s glutenom, a bilo bi idealno kada biste za pripremu jela bez glutena mogli osigurati odvojenu kuhinju ili prostoriju.