Samoniklo jestivo i zdravo bilje: medvjeđi luk, kopriva, boražina

Kopriva

Kopriva je od davnina poznata biljka čiji se svaki dio koristi, od lista do korijena. Koristi se u prehrani i u medicinske svrhe. Bogata je vitaminima, mineralima, aminokiselinama, flavonoidima, sterolima, fenolima i masnim kiselinama koje imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.  

Tradicionalno se koristi za zaustavljanje krvarenja i kod kožnih problema, za liječenje reume, artritisa, anemija i problema s prostatom i urinarnih simptoma. List i zelen koprive se koristi za povećanje količine urina kako bi se postiglo ispiranje mokraćne cijevi kod blažih problema mokraćnog sustava te pokazuje antibakterijsko djelovanje. Kopriva je adaptogena biljka, djeluje na živčani sustav. Koristi se za detoksikaciju te potiče rad metabolizma.

Ako je pijemo kao čaj, dovoljno je 2-4 g čaja piti tri do šest puta na dan. Najveća dnevna doza iznosi 8-12 g čaja. Tinktura se koristi u dozi 2-6 ml do tri puta na dan.  

Kopriva se nalazi na tržištu u obliku čaja kao monodroga (list, korijen, zelen) i u čajnim mješavinama za mokraćne probleme i probleme s prostatom. Tako su dostupne kapi koprive tj. tinktura, a u kapsulama u pripravcima za prostatu i zdravlje muškog reproduktivnog sustava, detoksikaciju organizma i mršavljenje.

Potreban je oprez kod ljudi preosjetljivih na koprivu. Moguća je dugotrajna primjena.

Boražina

Boražina, Borago officinalis L.pripada porodici Boraginaceae. Osim u ljekovite svrhe, ova biljka se koristi i u kulinarstvu. Tako lišće boražine možemo često naći kao dodatak raznim salatama, u osvježavajućim pićima i koktelima te se koristi i u proizvodnji pića (često kao prirodno sredstvo za bojanje pića). Cvijet ove biljke se najčešće koristi kao dekoracija.

Boražina se danas kultivira i za medicinsku i kulinarsku upotrebu te proizvodnju visokovrijednog ulja. Ljekovito djelovanje ima cijela cvatuća biljka (osim korijena). Najvažnija farmakološka aktivnost povezuje se s djelovanjem masnog ulja koje se dobiva tiještenjem osušenih sjemenki.

Ulje boražine je najbolji izvor gama-linolenske kiseline i sadrži najveću koncentraciju ove kiseline u prirodi. Bogato je omega-3 masnim kiselinama i omega-6 masnim kiselinama koje tijelo ne može samo sintetizirati pa je unos ovih kiselina neophodan. Zbog visokog sadržaja linolenske kiseline (oko 40%) podložno je kvarenju, pa ga treba čuvati na hladnom i tamnom mjestu. GLA (gama linolenska kiselina) ima dokazano djelovanje na upalu. Stoga se ovo ulje preporučuje za ublažavanje bolova i natečenosti kod artritisa. 

Koristi se u tretmanima raznih kožnih problema (atopijski dermatitis, psorijaza) te kao pomoć u liječenju upale pluća i dišnih putova. Primjenjuje se i za olakšavanje tegoba menopauze, bolnih menstruacija, policističnih jajnika. Oleinska kiselina iz ulja pridonosi njegovom utjecaju na snižavanje razine kolesterola u krvi. Ovo ulje se može koristiti i oralno i lokalno. Zbog djelotvornosti, boražina se često dodaje i u kozmetičke preprate za njegu kože. 

Ulje boražine nalazi svoju primjenu i kod upale vena, upale mjehura i bubrega, te, možemo reći, kod svih stanja koja su izazvana nekim upalnim procesom. Osim za ove namjene, u literaturi pronalazimo da se primjenjuje i kod upalnih procesa u ustima (upale desni), astme, dijabetesa, alkoholizma, ADHD-a, kod depresije i bolova. Naneseno na kožu, ovo ulje pokazuje povoljan učinak na liječenje rana i ožiljaka, kod ispucane kože, strija, upala na koži i sl. 

Potreban je oprez ako uzimate neke od lijekova, zbog mogućih interakcija.

Medvjeđi luk

Medvjeđi luk, divlji luk ili srijemuš, latinskog naziva Allium ursinum L. iz porodice Liliaceae koristi se stoljećima u narodnoj medicini, a pravi je nadomjestak za češnjak. U narodnoj medicini koristio se je za snižavanje krvnog tlaka i vrijednosti masnoća u krvi. Ime roda ursinum dolazi od latinskog imena ursus, što znači: medvjed.

Biljka sadrži tvari u kojima ima sumpora i slične su onima koje se nalaze u češnjaku, a i djelovanje joj je slično. Utječe na agregaciju krvnih pločica, snižava kolesterol i krvni tlak. Koristi se i kao tonik protiv probavnih poremećaja te u prevenciji ovapnjenja krvnih žila. Kao i češnjak, medvjeđi luk djeluje protiv bakterija, a koristi se za detoksikaciju organizma. Od biljke se koriste listovi, koje koristimo u obliku soka ili salate, i lukovice koje koristimo svježe, tek iskopane.

Gotovo svake godine zabilježi se slučaj trovanja biljkama sličnim medvjeđem luku, a bilo je i smrtnih slučajeva. Najčešća zamjena događa se s biljkom mrazovac (Colchicum autumnale) koja sadrži otrovni alkaloid kolhicin. Zamjene se događaju jer osobe koje beru nemaju dovoljno iskustva i znanja pa ne mogu raspoznati biljne vrste koje imaju vrlo slične listove. Trovanje mrazovcem karakteriziraju grčevi, proljev i povraćanje, a može dovesti i do smrti. Zamjene su moguće i s listovima đurđice (Convallaria majalis), također zbog vrlo sličnih listova. Đurđica sadrži srčane glikozide, čak 30 različitih, koji, ako se uzmu u većoj količini, uzrokuju zastoj srca.

Kao i kod svih lijekova, i u slučaju ljekovitog bilja (posebice preparata koje uzimate u ljekarnama) vrijedi pravilo – prije njihove uporabe potražite stručni savjet vašeg ljekarnika.