Heljda: Žitarica, trava, povrće ili voće? U svakom slučaju, morate ju probati

U kulinarskom smislu, heljda je jako zahvalna namirnica pa je možete pripremiti u slatkim, ali i u slanim varijantama.

U našim krajevima heljda se tradicionalno veže samo uz sjeverne dijelove Hrvatske, pogotovo Međimurje, gdje se konzumira kao prilog mesnim jelima. Puno više se heljda, kao i njezino brašno, koristi u susjednoj, slovenskoj kuhinji. No iako se inicijalno kultivirala u Aziji (vjerojatno Kini), njezina se upotreba proširila na Europu te se danas najviše koristi u Rusiji i Poljskoj, u čijim je tradicionalnim jelima široko zastupljena. Tako Rusi i Poljaci od heljde pripremaju kašu za doručak ili pak bljini, vrstu palačinki.

Dok heljdino brašno može imati vrlo intenzivan, nekima čak i neugodan okus, zrno heljde, posebice ono sirovo, vrlo je blagog, ugodnog, čak pomalo neutralnog okusa

No ova, kod nas jako malo zastupljena namirnica, krije razne mogućnosti za pripremu i poneku vrlo zanimljivu činjenicu o svojim nutritivnim svojstvima. Naime, za razliku od rasprostranjenog uvjerenja da je heljda žitarica – jer se tako tretira i u kulinarstvu – svrstava se u trave s jestivim sjemenkama, odnosno u povrće (a prema nekim mišljenjima, čak u voće).

Zrno ili brašno

Heljda je bogata mineralima kao što su fosfor, magnezij, cink i mangan, kao i dijetalnim vlaknima te ne sadrži gluten. No heljda bogata je fitinskom kiselinom pa se preporučuje namakati je barem osam sati prije konzumiranja. Iako su kad je riječ o negativnim stranama fitinske kiseline znanstvenici podijeljeni, namakanje i ispiranje heljdina zrna je korisno jer se time ispere i sluz koju heljda stvara u doticaju s vodom, a bez koje je mnogo ukusnija u pripremi.

U kulinarskom smislu, heljda je iznimno zahvalna namirnica pa je možete pripremiti u slatkim, ali i u slanim varijantama. No možete je koristiti u dva osnovna oblika: njezinom izvornom obliku, dakle kao zrno, ili kao brašno.

Specifični okus heljde

Zrno ćete pronaći u ponudi kao sirovo (svjetlije boje, mekanije) ili pečeno (smeđe, tvrđe). Sirovo je odlično za pripremu vrlo hranjive, sirove kaše od heljde, kao u našem receptu za takvu kašu, odnosno kremu s okusom čokolade, a pečeno možete koristiti, primjerice, za pripremu kaše ili rižota.

I brašno postoji u više verzija, kao bijelo ili integralno (manje ili više), te je izvrsno za pripremu palačinki, keksa, podloga za pite i slično. To razlikovanje zrna od brašna iznimno je korisno jer o tome ovisi tekstura te konačan okus pripremljenog jela. Dok heljdino brašno može imati vrlo intenzivan, nekima čak i neugodan okus, zrno heljde, posebice ono sirovo, vrlo je blagog, ugodnog, čak pomalo neutralnog okusa. Najbolje je da je, ako već niste, probate.

Da biste što bolje upoznali ovu zanimljivu namirnicu i otkrili u kojem vam se obliku najviše sviđa, donosimo vam dva recepta. Neka oni budu samo početak vašeg eksperimentiranja s heljdom.

Recepti

Heljdine palačinke

Iako se palačinke mogu napraviti i od samog heljdina zrna, ovdje donosimo varijantu s (integralnim) heljdinim brašnom. Miješanjem heljdina brašna s nekim neutralnijim, poput pirova ili pšeničnog, znatno ćete ublažiti jak, nekima i neugodan okus heljde. Palačinke punite nadjevom po želji.

Sastojci (za 6 palačinki): ½ šalice heljdina brašna, ½ šalice integralnog pirova brašna, ¾ šalice bademova mlijeka, ½ šalice (mineralne ili obične) vode, 1 žličica limunova soka, 1 žličica sode bikarbone, dobar prstohvat soli, maslinovo ulje za pečenje palačinki.

>>Gdje su kakva događanja; utakmice, koncerti, sajmovi … tu su i kokice. Mnogi se, valjda po inerciji i navici, bili gladni ili ne, počaste jednom vrećicom. Ako se pitate koliko su one dobre ili loše, evo odgovora.<<

Priprema: U zdjeli pomiješajte brašna i sol, dodajte mlijeko i vodu te dobro promiješajte smjesu. Ostavite neka odstoji u hladnjaku najmanje tri sata (ili preko noći). Kad ste spremni peći palačinke, u smjesu dodajte limunov sok i sodu, malo vode, pa dobro promiješajte. Tavu premažite maslinovim uljem i dobro je zagrijte. U tankom sloju rasporedite smjesu pa pecite palačinku dok se rubovi ne počnu odvajati i tamniti (otprilike dvije minute), okrenite je i pecite još toliko.

Čokoladna krema od heljde

U ovom se receptu koristi cijelo zrno sirove heljde. Namočena i samljevena, heljda postaje vrlo blagog, ugodnog okusa i zato se lijepo može kombinirati s drugim “jačim” namirnicama, zbog čega je pogotovo pogodna za pripremu slatkih jela.

Sastojci (za 2 porcije): 150 g prethodno namočene, a zatim dobro isprane heljde (cca 3/4 šalice, odnosno 180 ml), 1 veća zrela banana (cca 120 g), 3 medjool datulje (ili ista količina drugih sušenih datulja), 1 žlica (5 g) gorkog, stopostotnog kakaa u prahu, 1 žlica (15 g) javorova sirupa ili drugog prirodnog zaslađivača koji koristite (med, agavin sirup, rižin slad), 50 ml kefira (jogurta ili biljnog mlijeka), 2 žlice prženih lješnjaka, cijelih ili samljevenih (po želji, za posip)

Priprema: Sve sastojke, osim lješnjaka, ubacite u blender i blendajte dok se ne pretvore u kremu. Istresite u zdjelicu ili čašu i pospite prženim lješnjacima. Za dodatni čokoladni užitak kremu možete posuti i zrncima sirovog kakaa.