Beta-glukani: pomoć iz prirode za jačanje imuniteta i brži oporavak od infekcija

Glavna funkcija našeg imunosnog sustava je obrana organizma. Iako možda nemamo takav dojam, naš organizam je pod stalnim napadom mikroorganizama (virusi, bakterije, gljivice…) i toksina iz okoliša u kojem živimo.

U tijelu se kontinuirano odvija velik broj biokemijskih reakcija koje, pojednostavljeno rečeno, u određenim okolnostima mogu poći po krivu. Upravo zbog toga, imunosni sustav ljudskog organizma je kompleksna cjelina raspoređena po cijelom tijelu, koja uključuje više organa i specijaliziranih vrsta stanica.

Važnost limfnog sustava

Po složenosti možemo ga raščlaniti, a u tom smislu posebno je bitan limfni sustav koji se sastoji od tekućine – limfe, kojom kroz organizam cirkuliraju bijele krvne stanice – T i B limfociti. Limfa prolazi cijelim tijelom te se na kraju miješa s krvi. Limfni sustav vrlo je važan u obrani organizma od bolesti, upijanju masnoća iz crijeva, a pomaže održati i ravnotežu tekućine u organizmu.

Organi uključeni u limfni sustav su:

• koštana srž i timus,
• slezena,
• krajnici,
• nakupine limfocita uzduž probavnog, dišnog, reproduktivnog i mokraćnog sustava te
• limfni čvorovi.

Limfni čvorovi su nakupine limfatičkog tkiva raspoređene po organizmu. Pojam s kojim se često susrećemo su povećani limfni čvorovi, a najčešće su simptom upalnog procesa u tijelu iako mogu upućivati i na maligna oboljenja.

Limfni sustav vrlo je važan u obrani organizma od bolesti, upijanju masnoća iz crijeva, a pomaže održati i ravnotežu tekućine u organizmu

Vojska leukocita

Osim već spomenutih limfocita, veliku skupinu krvnih stanica bitnih za imunosni sustav čine leukociti. Diferencirani su u različite stanice, a najjednostavnija podjela bi bila na:

• stanice ubojice,
• makrofage i
• granulocite.

Stanice imunosnog sustava sudjeluju u imunosnom odgovoru. Imunosni odgovor sastoji se od nekoliko faza – prva je da nakon prepoznavanja strane molekule – antigena – počinje proliferacija stanica koje onda djeluju ili direktno na stranu molekulu ili mikroorganizam, a drugi je stvaranje specifičnih protutijela. Protutijela su proteini poznatiji pod nazivom imunoglobulini.

Složenost imunosnog sustava

Ovaj kratki pregled samo dijela našeg imunosnog sustava ukazuje na to koliko je taj sustav kompleksan i bitan, te je upravo zbog toga zdrav imunosni sustav glavni preduvjet za zdravlje cijelog organizma i normalno funkcioniranje drugih sustava. Kako bi organizam bio u ravnoteži, potrebno je zadovoljiti sve njegove potrebe.

Za cirkulaciju limfe posebno su važni raznolika prehrana, dovoljno sna i odmora te redovita fizička aktivnost koju je bitno prilagoditi mogućnostima i stanju organizma. Lagana šetnja svaki dan ili zimski sport, uz svjež zrak, tj. izlazak iz zatvorenih prostora učinit će veliku korist našem tijelu. Posebna je pozornost potrebna zimi zbog intenzivnijih prijetnji različitih virusa i bakterija koji uzrokuju prehlade, viroze, razne infekcije, gripe i dr.

Što su to imunomodulatori?

Da bismo osigurali neometano djelovanje našeg sustava obrane, možemo si pomoći dodacima prehrani, posebno onima koji spadaju u skupinu imunomodulatora. Imunomodulatori predstavljaju skupinu spojeva koji mogu djelovati na imunosni sustav modulirajući imunosni odgovor.

Imunomodulatori predstavljaju skupinu spojeva koji mogu djelovati na imunosni sustav modulirajući imunosni odgovor

Po svojoj učinkovitosti i sigurnosti primjene posebno se ističu beta-glukani. Beta-glukani su zapravo jedna velika skupina spojeva – polisaharida – kojima je zajednička osobina velik broj molekula D-glukoze povezanih β-(1,3)-glikozidnim vezama. Razlikuju se po bočnim ograncima koji su povezani 1,4 ili 1,6 vezama. U prirodi se nalazi u staničnim stijenkama nekih žitarica (zob, ječam), algi, kvasaca, gljiva i bakterija.

Vrste beta-glukana

Različit raspored i udio već spomenutih glikozidnih veza bitno određuju djelovanje i svojstva pojedine vrste beta-glukana pa je nužno razlikovati beta-glukane iz pojedinih izvora. Tako je bitno spomenuti da beta-glukan prisutan u žitaricama, beta-(1,3/1,4)-glukan, povoljno djeluje na održavanje normalne razine kolesterola u krvi. S druge strane, beta-glukan izoliran iz kvasaca i gljiva, beta-(1,3/1,6)-glukan, pokazuje imunomodulatorna svojstva. On se najčešće dobiva iz kvasca vrste Saccharomyces cerevisiae (pivski kvasac) i to ekstrakcijom iz stanične stijenke.

Beta-(1,3/1,6)-D-glukani imaju sposobnost modulirati imunosni odgovor, odnosno potiču funkcionalnu aktivnost makrofaga, koji su vrsta leukocitnih stanica, a čija je osnovna zadaća čišćenje organizma od otpadnih tvari i borba protiv stranih tijela. Beta-glukani također aktiviraju i antimikrobnu aktivnost neutrofila (neutrofilni granulociti najčešće predstavljaju prvi odgovor organizma na infekciju).

Uzimanje proizvoda s beta-(1,3/1,6)-D- glukanom preporučuje se prilikom svih vrsta infektivnih bolesti, kod kroničnih upalnih infekcija, alergija, mononukleoze, kao i svima onima koji žele ojačati svoj organizam i preventivno ga zaštititi

Višestruko podizanje imuniteta

Veze među molekulama glukoze beta-glukan čine neprobavljivim, odnosno neosjetljivim na djelovanje enzima ljudskog probavnog trakta te kroz stijenku tankog crijeva prelazi u limfatičko tkivo (Peyerove stanice) te utjecaj beta-(1,3/1,6)-D-glukana započinje vezanjem na makrofage preko specifičnog receptora koji se nalazi i na membranama neutrofila. Vezanje beta-(1,3/1,6)-D-glukana na te receptore aktivira odgovor imunosnog sustava, odnosno potiče fagocitozu i proizvodnju protuupalnih faktora te otpuštanje citokina. Također je primijećeno povećanje brzine kretanja imunosnh stanica prema patogenima. Zbog toga beta-(1,3/1,6)-D-glukan u svojstvu imunomodulatora ubrzava oporavak, ali i višestrukim podizanjem imuniteta štiti od potencijalnih infekcija.

Uzimanje proizvoda s beta-(1,3/1,6)-D- glukanom preporučuje se prilikom svih vrsta infektivnih bolesti, kod kroničnih upalnih infekcija, alergija, mononukleoze, kao i svima onima koji žele ojačati svoj organizam i preventivno ga zaštititi.