Vitamin D: moćan saveznik zdravlja kojeg treba dobro poznavati

Metabolizam vitamina D tema je koja zaokuplja pažnju javnosti. Svakako je važno naglasiti da je pritom potrebno vrlo pažljivo pristupiti ovom vitaminu, kao i kalciju čiji metabolizam vitamin D djelomice uređuje. Naime, oba su vrlo važna kad govorimo o urednom funkcioniranju našeg organizma.

Vitamin D ubraja se u vitamine koji su topivi u mastima, ali ne i u vodi, što je jako važno zapamtiti. Zašto? Svi vitamini koji se tope u vodi, kao što su C i B vitamini, izlučuju se putem mokraće, pa tako i njihov višak. No, višak vitamina D i A se ne može izlučiti iz organizma. To dovodi do njihova nakupljanja, pa može doći do komplikacija.

Važna uloga vitamina D – od rođenja do zlatnih godina

Krenimo najprije s ulogom D vitamina. Vitamin D omogućava odgovarajuću apsorpciju (upijanje) iona kalcija i fosfata iz probavnog trakta. Kalcij je vrlo bitan element u organizmu jer ne djeluje samo na rast kostiju, zuba i dlaka, nego i na stabilnost stanica. Poremećaj metabolizma kalcija može dovesti do srčanih aritmija. Iako je to rijetka pojava, vrijedi za nju znati jer pokazuje koliko je metabolizam kalcija i D vitamina zahtjevna tema. 

Ono što je sigurno, vitamin D se mora davati djeci jer njegov nedostatak dovodi do rahitisa (sjećate li se osoba koje imaju uvučenu prsnu kost ili deformitet čela?). Toga je sve manje jer je uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Republici Hrvatskoj primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života. Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu te provode većinu vremena u zatvorenom, smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D. Nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D. (prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo).

Isto tako, žene u menopauzi koje na denzitometriji imaju znakove osteopenije ili osteoporoze trebale bi uzimati D vitamin. Njegova se nadoknada preporučuje i kod osoba koje su na dugotrajnoj terapiji tabletama kortikosteroida. Učestalo se spominje i nedostatak vitamina D kod osoba starije životne dobi što se pripisuje smanjenom izlaganju sunčevoj svjetlosti. Također i njegovom nedovoljnom unosu putem prehrane. Stoga se osobama u zlatnim godinama preporučuje povećana tjelesna aktivnost (koliko je to moguće). To podrazumijeva izlazak i aktivnosti na otvorenom, redovitu tjelovježbu, a važna je i odgovarajuća pravilna te uravnotežena prehrana. Tijekom zimskih mjeseci, počevši od listopada, savjetuje se konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno na više, a dozu određuje liječnik.

Vitamin D ima i niz drugih uloga koje su na razini sugestija. Ako se uzima zajedno s kalcijem može pomoći u prevenciji karcinoma, osobito debelog crijeva. Dugotrajno uzimanje D vitamina smanjuje rizik nastanka multiple skleroze, a lokalno se može koristiti i za liječenje psorijaze.

Vitamin D i COVID-19

U posljednje vrijeme čitamo i o preporukama da se uzimaju povećane doze vitamina D s ciljem obrane organizma protiv novog korona virusa. Pa ipak, kao što se ističe i na stranicama poznate Mayo klinike, prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nema dovoljno podataka temeljem kojih bi se preporučilo uzimanje vitamina D s ciljem sprečavanja infekcije virusom SARS-CoV-2 ili liječenja bolesti COVID-19. Nekoliko je nedavnih studija proučavalo utjecaj vitamina D na COVID-19, pa je tako, navodi klinika Mayo, jedno od njih pokazalo na uzorku od 489 ispitanika, da će kod onih s manjkom vitamina D test na novi koronavirus biti vjerojatnije pozitivan u odnosu na one s normalnim razinama ovog vitamina. 

Druga su istraživanja primijetila visoke stope nedostatka vitamina D kod oboljelih od COVID-19, a koji su imali akutno zatajenje dišnog sustava. Kod njih je bio i značajno viši rizik od smrti. Deficit vitamina D također je češći kod starijih osoba, potom onih čiji je indeks tjelesne mase 30 i viši te među pacijentima koji boluju od hipertenzije (visok krvni tlak). Poznato je da su to ujedno i rizični čimbenici za teži tijek bolesti COVID-19. No, na tim su područjima svakako potrebna dodatna istraživanja. 

Previsoke su doze opasne

Vrlo je važno ne uzimati vitamin D na svoju ruku. Naime, ako se uzima u prevelikim količinama, vitamin D može dovesti do trovanja, do povišenja razine kalcija u krvi. Klinička slika se prikazuje povraćanjem, slabošću i čestim mokrenjem. U najtežim slučajevima može dovesti i do aritmija te oštećenja bubrega. Sve ovo ukazuje na važnost da prije odluke o uzimanju D vitamina konzultirate svog liječnika koji određuje je li potrebno određivanje koncentracije D vitamina u  krvi te je li potrebno uzimati D vitamin i u kojoj dozi.

Ne zaboravite da najzdraviji način dobivanja vitamina D uključuje izlaganje sunčevoj svjetlosti te odgovarajuću i uravnoteženu prehranu. Iz ovoga se vidi da osobe koje žive u priobalju imaju prednost u prirodnoj nadoknadi vitamina D u odnosu na one koji žive na kontinentu. Spomenimo i namirnice bogate D vitaminom među kojima su neke vrste morksih riba, maslac i žumanjak. No i tu moramo biti pažljivi jer sve ove namirnice mogu dovesti do povećanja kolesterola i triglicerida.  

Dakle, vitamin D je vaš prijatelj, ali u velikim dozama može biti i po život opasan neprijatelj. Tako mu i pristupajte, prijateljski, uz savjet vašeg liječnika.