Moćni antioksidans: Vitamin C na prvoj crti obrane

Priča o ovom snažnom antioksidansu, koji je prvi izolirao mađarski biokemičar i nobelovac dr. Albert Szent-Györgyi, postala je posebno aktualna sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je dvostruki nobelovac dr. Linus Pauling propagirao njegov znatno viši dnevni unos, čak nekoliko stotina puta viši od preporučenoga.

Smatrao je da se tako prevenira i skraćuje trajanje obične prehlade. Dr. Pauling je bio daleko ispred svog vremena jer su znanstvene studije koje su uslijedile dokazale da uloga vitamina C u očuvanju zdravlja prelazi granice prevencije njegova deficita, odnosno skorbuta. Osim što djeluje kao antioksidans, ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta, a cijeli niz njegovih potencijalnih pozitivnih učinaka još se istražuje.

Što sve znamo o vitaminu C

U organizmu vitamin C ima iznimno važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa. Nadalje, vitamin C pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica, pretvara folnu kiselinu u njezin aktivni oblik, djeluje kao antihistaminik te tako može pomoći u olakšavanju simptoma alergija.

Zbog snažne antioksidativne aktivnosti, vitamin C i njegova potencijalno preventivna uloga u razvoju različitih degenerativnih bolesti predmet su velikog broja istraživanja. Najčešće se citiraju ona vezana uz ulogu vitamina C u prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti te bolesti očiju. Kao snažan antioksidans, vitamin C može djelovati na smanjenje oksidacije LDL (“lošeg”) kolesterola, procesa koji je preteča kardiovaskularnih bolesti, posebno ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.

Moguće zaštitno djelovanje vitamina C na različite maligne bolesti većina znanstvenika danas objašnjava sposobnošću da kao snažan antioksidans neutralizira slobodne radikale prije nego što oštete molekulu DNK i tako potaknu pojavu karcinoma. Objavljene su brojne epidemiološke studije koje su proučavale vezu između unosa vitamina C (i hranom i dodacima prehrani) i rizika od različitih karcinogenih bolesti, uključujući karcinom jednjaka, dojke, cerviksa, želuca, prostate, pluća i kolorektuma, no zaključci koji su doneseni nisu konačni. Najdosljednija epidemiološka otkrića vezana su uz zaštitno djelovanje vitamina C na razvoj karcinoma želuca.

Čuvar zdravih očiju

Tijekom posljednja dva desetljeća istraživači su brojnim studijama pokazali da se rizik od očnih bolesti znatno smanjuje ako je razina antioksidansa u krvi povećana. Razvoj katarakte i makularne degeneracije izravno je povezan sa štetnim djelovanjem slobodnih radikala. Studije koje su se bavile zaštitnim utjecajem vitamina C i ostalih antioksidansa na zdravlje očiju pokazale su da se povećanim unosom tih tvari rizik od katarakte može smanjiti od 27 do 60 posto.

Zbog toga se već 20-ak godina radi zaštite očiju preporučuje povećan unos antioksidativnih tvari, u prvome redu vitamina C i E. Osim toga, blagotvorni učinci vitamina C dokazani su u segmentu skraćenja trajanja prehlade i gripe pa je važno svakodnevno se opskrbljivati potrebnom količinom, pa čak pokušati unositi i potencijalnu terapijsku dozu.

Preporučena doza vitamina C

Povišen unos vitamina C može koristiti osobama čija prehrana nije adekvatna, osobama starije dobi, alkoholičarima, pušačima, osobama koje uzimaju droge, boluju od AIDS-a, hipertireoidizma, tuberkuloze, osobama izloženima stresu, onima koji se oporavljaju od operacije, imaju opekline ili rane, idu na dijalizu te osobama koje su izložene zagađenjima iz okoliša.

Dnevno preporučena doza vitamina C iznosi 75 mg/dan za žene i 90 mg/dan za muškarce. Pušačima je potrebno dodatnih 35 mg/dan zbog pojačanog oksidativnog stresa i drugih metaboličkih razlika. Dopuštena gornja granica unosa vitamina C iznosi 2 g ili 2000 mg na dan.

Prema preporukama stručnjaka s Instituta Linus Pauling, najbolja iskoristivost vitamina C postiže se u dozi od 200 do 400 mg na dan. Naime, u toj dozi postiže se najbolje zasićenje stanica vitaminom C te se stoga uzimanje doza viših od 500 mg odjednom smatra beskorisnim s obzirom na to da će se veći dio vitamina C izlučiti iz organizma.

Osim toga, istraživanja su pokazala da je opravdano koristiti i više doze vitamina C u posebnoj formulaciji s postupnim otpuštanjem jer se tako postiže stabilna razina vitamina C u serumu tijekom više sati u danu.