Upoznajte astaksantin – moćni antioksidans
Crveni pigment kojem škampi, rakovi i jastozi duguju prepoznatljivu boju, jača naš imunološki sustav te nam pomaže da dulje zadržimo mladenački sjaj
Antioksidansi su tvari koje sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala te nas na taj način štite od raznih bolesti. Jedna od takvih tvari je i astaksantin – molekula koju vrijedi upoznati te osigurati njezin dovoljan unos u organizam s ciljem dobrog zdravlja.
Astaksantin pripada skupini karotenoida, molekula koje se u prirodi stvaraju u biljkama i mikroalgama. Karotenoidi su lipofilni pigmenti koji daju boju biljkama i životinjama koje se nalaze u prirodi. Karotenoidi se mogu grupirati u nekoliko podvrsta. Najpoznatiji su karotenoidi provitamina A (oni koji se u ljudskom tijelu mogu pretvoriti u vitamin A) i karotenoidi ne-provitamina A (oni koji se u ljudskom tijelu ne mogu pretvoriti u vitamin A).
Najbolji prirodni izvor astaksantina, koji se i komercijalno uzgaja i prerađuje, je mikroalga Haematococcus pluvialis
Po strukturi je jako sličan beta-karotenu, ali te male razlike u strukturi čine velike razlike u kemijskim svojstvima. Astaksantin je crveni pigment koji se nalazi u različitim organizmima: škampima, rakovima i jastozima te lososu. Najbolji prirodni izvor astaksantina, koji se i komercijalno uzgaja i prerađuje, je mikroalga Haematococcus pluvialis. Haematococcus alga može sadržavati do 30 g po kilogramu suhog astaksantina.
Zašto starimo i što možemo učiniti?
Oksidativni stres, koji je rezultat nakupljanja štete uzrokovane slobodnim radikalima, prisutan je kroz cijeli život i uzročnik je procesa starenja. Kada iz različitih razloga obrambeni mehanizmi zataje, stanice, tkiva i ponekad cijeli organizam preplave slobodni radikali i nastaje patološko stanje – oksidativan stres. Imunološki sustav je osobito osjetljiv na oksidativna oštećenja, budući da mnoge imunološke stanice produciraju reaktivne spojeve kao dio obrambenog mehanizma u tijelu. Viši organizmi su razvili niz mehanizama za obranu od oksidansa kako bi spriječili stvaranje reaktivnih metabolita kisika.
Egzogeni izvori slobodnih radikala su ozon, UV radijacija, dim cigarete. Reaktivni metaboliti kisika mogu uzrokovati štetu svim stanicama i makromolekulama. Mogu oštetiti DNA što može dovesti do mutacije i razvijanja tumora. Primjer oštećenja proteina slobodnim radikalima je katarakta. Proteini su najvjerojatnije najosjetljiviji na slobodne radikale, osobito nezasićene masne kiseline. Oksidativno oštećenje nezasićenih masnih kiselina poznato je kao lipidnaperoksidacija i izuzetno je štetna. Nakupljanje reaktivnih metabolita kisika može izazvati rak, kardiovaskularne bolesti i procese starenja.
Antikancerogeno djelovanje
Astaksantin je antioksidans. Djeluje protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala, koji u organizmu dovode do raznih oboljenja. Značajno utječe na funkciju imunološkog sustava (potiče stvaranje antitijela). Neke kliničke studije dokazuju i antikarcinogeno djelovanje (karcinom kolona, prostate i dojke).
Zaštita od sunca
Astaksantin se često koristi kao sredstvo za zaštitu od sunca. Koža se za vrijeme izlaganja suncu izlaže i UV zračenju koje može dovesti do stvaranja slobodnih radikala i oštećenja kože. Uzima se prije i za vrijeme sunčanja. Dokazano je jači od beta-karotena.
I još…
Upotreba astaksantina je opravdana i:
- kod zaštite očiju,
- protiv bolesti srca i krvnih žila,
- pomoć je kod problema s plodnošću i drugo.
Svakako tražite savjet ljekarnika
Na tržištu astaksantin dolazi najčešće u obliku tableta ili kapsula. Ako se koristi prema preporuci, nema štetnih i neželjenih djelovanja. Potreban je oprez kod kombinacije s drugim pripravcima, te je stoga bitno da se prije upotrebe posavjetujete s ljekarnikom.