Tajna dobre cirkulacije

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uzrok su oko 30 % sveukupne smrtnosti u svijetu. Očekuje se još veći porast broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. I zato je od ključne važnosti održavati dobru cirkulaciju u čitavom organizmu, posebice u srcu i mozgu.

Prema podacima za Hrvatsku, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti, a čine čak 49 % uzroka sveukupne smrtnosti. U bolesti srca i krvnih žila ubrajaju se ishemijske bolesti srca koje su velikim dijelom posljedica suženja krvnih žila, infarkta miokarda, zatajenja srca, kardiomiopatije, bolesti koronarnih arterija, bolesti perifernih arterija, arterijske hipertenzije, promjena na krvnim žilama nogu, ateroskleroze, moždanog udara, demencije kao posljedice promjena na krvnim žilama mozga i promjena na bubrezima zbog bolesti krvnih žila.

Promjena životnih navika smanjuje rizik

Brojni su razlozi porasta broja oboljelih od bolesti srca i krvnih žila kao što su:

• produljenje životnog vijeka,
• bolje liječenje akutnih, kroničnih i infektivnih bolesti te
• način življenja.

Suvremena medicina uznapredovala je u svim područjima te omogućila dulji i kvalitetniji život, no unatoč tomu, bolesti srca su i dalje među najučestalijim oboljenjima i uzrocima smrti. Nasljedni i psihosocijalni čimbenici, današnji način življenja, premalo kretanja, nezdrava prehrana, debljina, pušenje cigareta i stres bitni su čimbenici koji utječu na rizik pojave ovih bolesti. Na velik broj faktora rizika bolesti srca i krvnih žila može se vrlo jednostavno utjecati. Promjenama životnih navika moguće je značajno smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnog oboljenja.

Nasljedni i psihosocijalni čimbenici, današnji način življenja, premalo kretanja, nezdrava prehrana, debljina, pušenje cigareta i stres bitni su čimbenici koji utječu na rizik pojave ovih bolesti

Stres naš svakdašnji

Preporučeno je kloniti se stresa i naučiti se nositi sa stresnim situacijama na pravilan način. Za suočavanje sa stresnim situacijama odgovorni su hormoni adrenalin, noradrenalin i kortizol. U stresu je čitav organizam pod utjecajem hormona stresa i njihova je ravnoteža ključna za pripremu tijela na opasnosti. Adrenalin je zajedno s noradrenalinom odgovoran za trenutačne reakcije u vrijeme stresa. Odgovoran je za fright-fight-flight učinak (strah-borba-bijeg). Adrenalin povećava dotok krvi u srce, srčani minutni volumen i razinu energije.

Djelovanjem noradrenalina aktivira se rad mozga, povećavaju se koncentracija i pažnja, sužavaju krvne žile i proširuju zjenice. Kortizol sudjeluje u održanju ravnoteže između količine tekućine u tijelu i krvnog tlaka. Hormoni stresa imaju ulogu prirodnog mehanizma zaštite ljudi od opasnosti koje im ugrožavaju život, ali kao posljedica kroničnog stresa imaju mnoštvo negativnih efekata.

Razvoj ateroskleroze

Važno je održavati dobru cirkulaciju u čitavom organizmu, posebice u srcu i mozgu. Zbog loših životnih navika, kao što su premalo kretanja, nezdrava prehrana i pušenje, na krvnim žilama mogu nastati aterosklerotske promjene. U podlozi kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza. U aterosklerozi dolazi do nakupljanja masnog materijala pod unutrašnju ovojnicu (endotel) arterijske stijenke. Važno je naglasiti da upalni čimbenici ubrzavaju razvoj ateroskleroze.

Povišena koncentracija LDL kolesterola, snižena koncentracija HDL kolesterola i povišeni krvni tlak znatno pridonose ubrzanom razvoju ateroskleroze koja može zahvatiti arterije mozga, srca, bubrega i drugih vitalnih organa, te ruku i nogu. Kada se ateroskleroza razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak, može nastupiti moždani udar, a ako zahvati arterije koje opskrbljuju srce, može nastupiti srčani udar.

Povišena koncentracija LDL kolesterola, snižena koncentracija HDL kolesterola i povišeni krvni tlak znatno pridonose ubrzanom razvoju ateroskleroze

Usvojite zdrave navike

Zdravim navikama može se uspješno prevenirati razvoj bolesti srca i krvnih žila. Važan je kvalitetan odmor i san, relaksacija, optimističan stav, lagano i redovito vježbanje, vježbe disanja, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, pijenje dovoljnih količina vode i zdrava prehrana. Kvalitetna prehrana za zdravo srce i krvne žile bogata je dijetalnim vlaknima, voćem, povrćem, proteinima, vitaminima i mineralima, esencijalnim i nezasićenim masnim kiselinama.

U posljednje vrijeme potiče se konzumiranje specifično ciljano zdrave hrane i/ili prehrambenih dodataka, takozvanih „prehrambenih lijekova”. Uz navedeno, preporučuje se redovita kontrola i krvne pretrage: elektrolita, kolesterola, triglicerida, glukoze, kompletne krvne slike i sedimentacije krvi te tjelovježba, pravilna prehrana, izbjegavanje stresa i kontrola krvnog tlaka. Vrijednost normalnog krvnog tlaka iznosi 140/90 mmHg, sve iznad toga smatra se povišenim krvnim tlakom.

Dodaci prehrani koji djeluju na cirkulaciju

Europsko kardiološko društvo i Europsko društvo za aterosklerozu u smjernicama za liječenje dislipidemije spominju i dodatke prehrani, odnosno sastojke koji imaju povoljan učinak na razinu lipida u plazmi. Dislipidemija se nalazi u podlozi bolesti srca i krvožilnog sustava. Navode se:

• biljni steroli,
• sojin protein,
• prehrambena vlakna,
• omega-3 masne kiseline i
• crvena riža.

Te tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka te pridonose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila. U kontekstu dodataka prehrani s povoljnim učinkom na cirkulaciju mogu se razmatrati još neki dodaci prehrani kao što su magnezij, ginko i koenzim Q10. Valja ih razmotriti u prevenciji ili liječenju bolesti srca i krvnih žila.

Omega-3 masne kiseline

Dobri učinci omega-3 masnih kiselina na koronarnu bolest srca dokazani su brojnim istraživanjima. Rezultati su potvrdili sljedeće učinke: antiaritmijski učinak, antitrombotski učinak, usporavanje rasta aterosklerotskog plaka, poboljšavanje funkcije žilnog endotela, hipolipidemijski učinak i antihipertenzivni učinak.

Omega-3 masne kiseline povećavaju HDL (dobar) kolesterol, snižavaju koncentraciju VLDL kolesterola i triglicerida te smanjuju količinu masnoća u krvi. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama smanjuje rizik razvoja srčanih bolesti. Omega-3 masne kiseline su esencijalne, tj. tijelo ih ne može samo proizvesti nego ih mora dobiti hranom ili dodacima prehrani. Prirodni izvori masnih kiselina su plava riba (skuša, sardina, tuna, inćuni, losos, haringa), alge, plodovi mora te orašasti plodovi i sjemenke.

Konzumiranje omega-3 proizvoda pokazuje značajne dobrobiti u prevenciji i liječenju krvožilnih bolesti

Na tržištu postoji velik broj preparata koji pospješuju zdravlje kardiovaskularnog sustava, uglavnom je riječ o dodacima prehrani. Omega-3 masne kiseline pomažu u rješavanju tegoba vezanih uz kardiovaskularni i cerebrovaskularni sustav. Kvalitetni oblici višestruko nezasićenih omega-3 masnih kiselina su: eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) kiselina.

Konzumiranje omega-3 proizvoda pokazuje značajne dobrobiti u prevenciji i liječenju krvožilnih bolesti. Ulja bogata omega-3 nezasićenim masnim kiselinama moraju biti dobro zaštićena od vanjskih utjecaja i oksidacije, a to omogućuje tehnologija kapsuliranja. Posljednjih godina sve više raste interes za ulogom omega-3 masnih kiselina u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja. Nezasićene omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik obolijevanja od srčanih bolesti i imaju važnu ulogu u funkciji mozga.