Prednosti i nedostaci uzimanja dodataka prehrani
Kada je riječ o dodacima prehrani, osnovno pravilo je da oni nisu i ne mogu biti zamjena za uravnoteženu prehranu. Međutim, dodaci vitamina i minerala imaju svoje mjesto
Umjesto da se trudimo vitaminskim pripravcima kompenzirati ono što radimo loše, trebamo što je više moguće jesti pravilnije. Kvalitetan dodatak prehrani koji sadrži nutrijente u umjerenim dozama, može biti od koristi i kao mjera prevencije određenih bolesti i u svrhu saniranja nedostataka koji mogu nastati zbog manjkave prehrane ili niskog udjela vitamina i minerala u hrani koju danas jedemo.
Nasuprot tome, nasumično uzimanje visokodoziranih pripravaka „na svoju ruku“ se ne preporučuje.
Štetne visoke doze
Iako je uzimanje visokih doza vitamina (znatno iznad preporučene dnevne doze) popularno, treba imati na umu da nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija može biti štetno za zdravlje.
Terapijski učinak viskodoziranih pripravaka moguće je sigurno provesti samo u kliničkim uvjetima ili uz nadzor liječnika. Najbolji primjer su antioksidansi, tvari u koje polažemo puno nade jer zaustavljaju negativne učinke slobodnih radikala u tijelu.
Iako je ranije vladalo razmišljanje da treba davati visoke doze antioksidansa (vitamina A, C i E te brojnih fitokemikalija) istraživanja su pokazala da su te tvari najučinkovitije kada ih uzimamo u fiziološkim dozama, dnevno preporučenim RDA vrijednostima. Naime, u vrlo visokim koncentracijama ponašaju se upravo suprotno – postaju prooksidansi, odnosno pogoduju neželjenim procesima u tijelu.
Vitamin E
Metaanaliza (pregled do sada objavljenih studija) o povezanosti vitamina E i stopi mortaliteta kod osoba koji ga uzimaju, objavljena 2005. godine, podigla je mnogo prašine ne samo u znanstvenim krugovima, već i u široj javnosti. Autori metaanalize usporedili su rezultate 19 randomiziranih, placebo – kontroliranih studija. Doze korištene u studijama varirale su od 16,5 IU do 2000 IU dnevno.
U zaključku metaanalize stoji kako unos vitamina E u dozi od 400 IU i više dnevno tijekom jedne godine povećava opasnost od prijevremene smrti. Studije u kojima su korištene niske doze vitamina E uglavnom su ukazale na blagotvoran učinak vitamina E. Zaključak koji slijedi iz ove metaanalize je da bi trebalo izbjegavati uzimanje vitamina E u dozama višim od 400 IU.
Ipak, kao i mnoge metaanalize, i ova ima niz manjkavosti. Naime, učesnici studija koji su uzimali izrazito visoke doze vitamina E bili su mahom osobe starije dobi i kronični bolesnici. Neke su pak studije uključivale sasvim zdrave osobe, dok su neki autori, osim vitamina E, svojim ispitanicima davali i druge nutrijente (primjerice vitamin C i beta-karoten).
Kalcij
Na sličan način, ali ovaj put bez značajnih temelja, podigla se prašina oko uzimanja dodataka kalcija i povećanog rizika od infarkta miokarda. U časopisu British Medical Journal objavljena je metaanaliza studija o utjecaju kalcija na učestalost infarkta miokarda te je pokazano da je u osoba koje su uzimale kalcij u dodacima prehrani u dozi većoj od 800 mg uočen viši rizik od infarkta miokarda. Studije koje su analizirane uglavnom su bile usmjerene na utjecaj kalcija na druge organske sustave i bolesti te su podaci o utjecaju na kardiovaskularni sustav prikupljani na nedovoljno precizan način.
Već u sljedećem broju časopisa objavljen je niz reagiranja uglednih stručnjaka koji osporavaju metodologiju rada i ukazuju na netočne zaključke. Naime, ranije dobro planirane i ozbiljne kliničke studije nisu pronašle nikakvu vezu između kalcija iz dodataka prehrani i rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Uzeti ili ne uzeti dodatke prehrani – pitanje je sad!
Pažljivim osluškivanjem našeg tijela i sami možemo najbolje pratiti signale koji nastaju zbog neadekvatne prehrane, stila života ili određenih zdravstvenih tegoba.
Kad prehrana nije dovoljna: dodaci prehrani za njegu kože, kose i noktiju
Opuštena i suha koža, bore, osipi, lomljivi nokti, prhut....potrebno je nešto više od kozmetike. Dodaci prehrani mogli bi pomoći
SAZNAJTE VIŠESignali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabosti, iscrpljenosti, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana, i cijelim nizom drugih – kliničkih i subkliničkih simptoma.
Današnji način života sa sobom nosi velike izglede za nastanak suptilnih, subkliničkih nedostataka, a savjet je stručnjaka primarno optimiranje prehrane i tek nakon toga odabir kvalitetnog dodatka prehrani.
Članak u cijelosti pročitajte na stranici Vitamini.hr