Pozelenite od dobrog zdravlja! Doznajte zašto je i ljudima važan klorofil
O prirodnom pigmentu klorofilu vjerojatno ste učili na satu biologije u kontekstu lekcije o fotosintezi. No ova „biljna krv“ s pravom se naziva i eliksirom života
Mnogo je razloga zašto prehranu treba obogatiti svježim proljetnim zelenjem – primjerice, ono obiluje mineralima (osobito željezom, kalijem i magnezijem), vitaminima B, C i K, folnom kiselinom te enzimima i vlaknima koja su važna za probavu i pročišćivanje organizma od štetnih tvari.
No, blagotvornim svojstvima posebno se ističe klorofil – prirodni pigment koji daje zelenu boju biljkama, a nalazi se i u algama, odnosno fitoplanktonu.
Klorofil je ključan za fotosintezu, proces kojim biljke pomoću Sunčeve svjetlosti, koristeći pritom vodu i ugljikov dioksid, proizvode ugljikohidrate poput glukoze, škroba i celuloze kao hranu za svoj rast. Ta je hrana nužna i za opstanak ljudi i životinja, jer samo biljke imaju sposobnost da energiju Sunca pretvore u hranjive tvari korisne za sva bića. Fotosintezom nastaje i kisik, pa je klorofil s razlogom prozvan eliksirom života.
Obilje klorofila možete pronaći u salatama i sokovima od raznovrsnog zelenog povrća te začinskog bilja
Klorofil za jačanje krvi
Baš kao što prožima naš planet, klorofil vitalizira ljudski organizam. Često ga nazivaju biljnom krvi jer je molekula klorofila građom slična hemoglobinu, crvenom pigmentu u ljudskoj krvi koji je nužan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i prijenos kisika. Razlika je u tome što se u središtu molekule hemoglobina nalazi atom željeza, a u klorofilu je to magnezij. Dokazano je da klorofil povoljno djeluje na krvnu sliku te pospješuje liječenje anemije jer se u organizmu „ponaša“ poput hemoglobina.
>>Poput brokule, karfiola i raštike, kelj je potomak divljeg kupusa, a dosadašnja istraživanja ovog zelenog lisnatog povrća dokazala su antikancerogeni učinak zahvaljujući visokom udjelu glukozinolata u listovima kelja.<<
Brojna istraživanja o klorofilu pokazala su da poboljšava i rad srca te uravnotežuje tlak i šećer u krvi. Također je ustanovljeno da klorofil pomaže kod čira na želucu, upalnih crijevnih bolesti poput ulceroznog kolitisa te, općenito, kod probavnih tegoba, zato što podržava rad dobrih bakterija u crijevima, istodobno sprečavajući razvoj štetnih bakterija.
Među dobrobitima klorofila je i to što uklanja toksine i teške metale iz tijela, potiče funkciju jetre, bubrega i štitnjače, a posebno je važan za dišni sustav i imunitet. Klorofil pruža i prirodnu zaštitu od raka jer štiti tjelesne stanice od oštećenja, a time i od karcinogenih promjena.
Kako pripremati hranu, a da ne izgubi klorofil?
Obilje klorofila možete pronaći u salatama i sokovima od raznovrsnog zelenog povrća te začinskog bilja. No skladištenjem i kuhanjem zelenja gubi se i do dvije trećine klorofila, pa zato povrće treba jesti (ili od njega pripremati napitke) u što svježijem obliku.
Ako povrće termički obrađujete, za brokulu, kelj, raštiku, prokulice i mahune dovoljno je pet minuta kuhanja na pari, a za špinat i blitvu jedna do tri minute kuhanja u vodi, kako biste maksimalno očuvali zelenu boju, a time i količinu klorofila te drugih hranjivih tvari.
Klorofil u prahu, tabletama ili tekućini
Klorofil je popularan u obliku suplemenata koji se mogu nabaviti u ljekarnama i prodavaonicama zdrave hrane. Koncentrati klorofila dobivaju se od mladog lišća žitarica te od algi i djeteline lucerne, poznate i kao alfalfa. Takozvani čisti klorofil dostupan je u prahu, tabletama ili tekućini.
Premda suplementi klorofila mogu pomoći jačanju imuniteta i pročišćavanju organizma, oni ne mogu zamijeniti zdravu prehranu. Stoga, uzimate li takve pripravke, provjerite jesu li dobiveni iz ekološkog uzgoja, bez kemijske obrade, konzervansa, umjetnih sladila i boja, i pridržavajte se uputa o uzimanju.