Vitamin C: snažna pomoć našem organizmu

Vitamin C ili askorbatnu kiselinu svi poznaju kao pomoć protiv prehlade, no on je daleko više i neophodan je za mnoge funkcije našeg organizma. Prvenstveno pomaže našem imunosnom sustavu, no važan je za sintezu kolagena, građevnog proteina kože, kostiju i vezivnog tkiva, pomaže apsorpciju željeza te time utječe na eritrocite. Važan je i za pretvorbu još jednog važnog vitamina, folne kiseline, u njezin aktivni oblik.

Brojne uloge vitamina C

Snažan je antioksidans te štiti naše stanice od oksidativnog stresa, odnosno utjecaja štetnih radikala koji nastaju metabolizmom. Štetni radikali pospješuju oštećenje DNA te time ranije starenje, tumorske promjene, aterosklerozu koja dovodi do bolesti krvnih žila i srca, a povezuje ih se i s nastankom niza drugih kroničnih bolesti, prvenstveno bolesti očiju. Ima i povoljan učinak kod alergija jer potiče razgradnju histamina čime se ublažava svrbež i suzenje.

Vitamin C djeluje na jačanje našeg imuniteta kroz nekoliko mehanizama, prvenstveno svojim antioksidativnim učinkom na zaštitu stanica. Potom potiče aktivnost leukocita, bijelih krvnih zrnaca koji sudjeluju u obrani, ali i drugih imunosnih stanica poput limfocita, odnosno stanica-T i satnica-B te makrofaga. Povećava i razinu interferona (citokina) prirodnih proteina koji se stvaraju u prisustvu virusnih infekcija i uništavaju viruse.

Koliko nam je vitamina C potrebno?

Nedostatak vitamina C očituje se nizom simptoma: krvarenjem desni, krvarenjem iz nosa, čestom pojavom modrica, sporim cijeljenjem rana, stalnim umorom i, najzad, čestim virozama. Bolest koja nastaje zbog značajnog manjka vitamina C zove se skorbut, no danas je vrlo rijetka.

Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin C te ga treba unositi hranom. Većina povezuje prirodne izvore vitamina C s citrusnim voćem, poglavito limunom, no najviše ga ima u paprici, a dobar izvor su kelj, brokula, prokulica, kivi i jagode. 

Većina znanstvenika danas smatra da općenito premalo unosimo vitamina C, odnosno da ga ne dobivamo dovoljno hranom i stoga se nerijetko preporučuje unos dodacima prehrani. Preporučeni dnevni unos vitamina C za odraslu osobu iznosi 75 mg, no u stanjima smanjenog imuniteta ili u zimsko doba, a posebno kod osoba koje ga nedostatno uzimaju hranom, može se uzimati 500 mg do 1 g dnevno. Zbog bolje resorpcije, a time i boljeg iskorištenja, mogu se koristiti preparati vitamina C s postupnim otpuštanjem.

Pojačajte unos tijekom hladnih mjeseci

Kako je vitamin C neophodan za pravilnu funkciju našeg imunosnog sustava i poznatog učinka u virozama, odnosno dokazano umanjuje simptome i skraćuje vrijeme trajanja prehlade, opravdano ga je pojačano unositi u zimskim mjesecima, a posebno sad kad nam svima prijeti novi koronavirus.

Zasad nema značajnijih znanstvenih podataka o utjecaju vitamina C na COVID-19, tek nekoliko manjih studija koje mu idu u prilog. No nesumnjivo svaki utjecaj na osnaživanje imuniteta i sprečavanje prvenstveno drugih respiratornih bolesti, zasigurno može značajno pomoći. Posebno se to odnosi na osobe koje su i inače u deficitu vitamina C kao što su pušači, trudnice, starije osobe te svi oni koji ga nedostatno unose hranom.