Zašto gomilate kilograme i zašto nijedna dijeta ne djeluje?

Dijeta je poput posla na kojeg se ne možemo skoncentrirati. Trudimo se, prisiljavamo se, usmjeravamo svu svoju pažnju na zadatak ali ga nismo sposobni obaviti ili nam je potrebno dvostruko, trostruko više vremena.

S druge strane, prisjetite se stvari koje činite s lakoćom – niste ni svjesni da ste nešto radili a već je bilo gotovo. Vjerojatno je bilo perioda u vašem životu kada su se i kilogrami topili, a vi niste bili na dijeti. Razlog tomu je što ste tada bili u balansu i niste usmjeravali velik dio svoje energije na rečenice „Ja moram…“ ili „Ja ne smijem…“, kaže Dubravka Fazlić, life i health coachkinja koja se i sama godinama mučila s pozamašnim viškom kilograma.

Dijete ne uspijevaju jer u nama bude osjećaj težine i zabrane što vodi stvaranju otpora

Unutarnji sukobi

Ističe da dijete ne uspijevaju jer u nama bude osjećaj težine i zabrane što vodi stvaranju otpora. Pojašnjava da se za vrijeme dijete u nama suprotstavljaju tri različita dijela.

„Prvi dio je onaj racionalni koji je odlučio držati dijetu – nazovimo ga ‘disciplina’. Nakon nekoliko sati ili dana pridržavanja dijete, disciplina popušta jer biti dugoročno discipliniran zahtjeva puno fizičke energije i volje. Do večeri, snaga volje i razina energije opadaju te je upravo navečer najteže odoljeti hrani. Tada izranja naš drugi dio, ‘nesvjesna želja’ koja je manipulativna i sugestivna, govori da nam treba sendvič ili čips, uz njega se javlja i dio nas koji se bori s glasom želje… Potom dođe jutro, kada je ‘disciplina’ ponovno spremna za uvođenje reda. Odlučujemo biti još stroži, barem do navečer, i tako se nađemo u začaranom krugu.“

Otkrijte uzrok prejedanja

U ovom unutarnjem konfliktu važno je među „glasovima“ stvoriti primirje. „To ćete postići tako da se zapitate što zapravo hranite, jer se iza viška kilograma najčešće skriva emocionalno prejedanje.“

Hranjenje emocija je lako prepoznati jer se, za razliku od fizičke gladi koju osjetimo u želucu, javlja naglo i počinje u ustima. Uglavnom je riječ o porivima prema specifičnoj i nezdravoj hrani, onda kad smo uznemireni ili pod stresom. I tada jedemo automatski, odsutno, nesvjesno.

Kako biste to osvijestili, Fazlić savjetuje da pokušate shvatiti što je okidač impulzivnog prejedanja. „Zaustavite se u trenutku dok tamanite drugu vrećicu čipsa ili drugu šnitu torte i pitajte se koje svoje potrebe ili želje trenutno ispunjavate hranom? Jeste li možda gladni ljubavi, prijateljske utjehe, sigurnosti… ili vam je samo dosadno? Razmislite, čije potrebe u životu najčešće zadovoljavate, a u kojoj mjeri brinete o sebi? Kakve vam se misli najčešće roje glavom? Ne morate duboko ponirati u svoju psihu, odgovor će se sam pojaviti, samo budite iskreni sa sobom, ne prebacujte krivnju na druge ljude i ne tražite uzrok u okolnostima jer rješenje leži u samo u vama.“

Zaustavite se u trenutku dok tamanite drugu vrećicu čipsa ili drugu šnitu torte i pitajte se koje svoje potrebe ili želje trenutno ispunjavate hranom? Jeste li možda gladni ljubavi, prijateljske utjehe, sigurnosti… ili vam je samo dosadno?

Ljubav prema sebi

Kad pronađete uzrok prejedanja, shvatite što vam nedostaje, čestitajte si jer ste na pola puta do cilja. Slijedi faza mijenjanja životnih navika sitnim koracima stavljajući ljubav prema sebi na prvo mjesto.

• vodite detaljan dnevnik prehrane, obratite pažnju na to što i koliko jedete
• jedite osviješteno – ne u hodu ili ispred računala
• osvijestite svoje loše navike i kompulzivno grickanje nezdrave hrane
• hodajte barem pola sata dnevno, družeći se sa svojim mislima i emocijama
• redovito se odmarajte i spavajte sedam do osam sati
• promijenite način na koji razmišljate o sebi i o hrani.

„Samo stvaranjem dobrog odnosa sa samim sobom nastaju dugotrajne promjene koje rezultiraju gubitkom kilograma“, zaključuje Fazlić koja je osvještavajući svoje emocije i intenzivno radeći na sebi smršavjela 37 kilograma u četiri godine, o čemu govori na svojim predavanjima „Što to hraniš?“.