Pritikinova dijeta: priča o inženjeru čija prehrana je postala svjetski hit

U današnje je vrijeme općepoznato da je prehrana ključna u prevenciji i liječenju hipertenzije (povišenog krvnog tlaka) te drugih srčanožilnih bolesti, kao i hiperlipidemije (povišenih masnoća u krvi), debljine i šećerne bolesti. Prije nešto više od pola stoljeća, ne tako davne 1957. godine, malo tko je to uzimao ozbiljno. No, tada je jedan neobični američki izumitelj počeo zagovarati tezu da hrana može biti i uzrok i lijek za bolesti modernog doba – vjerojatno ne sluteći da je to začetak dijetalnog programa koji će postati svjetski hit.

Kako je Pritikin otkrio vezu prehrane i zdravlja

Bio je to Nathan Pritikin koji se dotad nije bavio nutricionizmom nego inženjeringom, smišljajući inovativna rješenja u području kemije, fizike i elektrotehnike. Stekao je milijunsko bogatstvo ali i zdravstvene tegobe jer živio je stresno i „neuredno“, jedući puno masne i slatke hrane, a premalo se krećući.

Pritikinu su u dobi od 42 godine dijagnosticirani vrlo povišen kolesterol te koronarna bolest srca (nastaje uslijed suženja ili začepljenja koronarnih arterija). Liječnici su mu preporučili da mora živjeti lakšim tempom, bez naprezanja, a pritom nisu spomenuli ni prehranu, ni tjelovježbu.

Premda su se potkraj pedesetih godina prošloga stoljeća već lagano „zahuktavala“ znanstvena istraživanja o povezanosti kolesterola i začepljenja arterija, takve spoznaje nisu bile široko prihvaćene. No, privukle su Pritikinovu pažnju, potaknuvši ga na razmišljanje bi li mogao odgovarajućom prehranom i vježbanjem uravnotežiti razinu kolesterola. Liječnici su mu rekli da ga ne može sam kontrolirati, no Pritikinu je to pošlo za rukom nakon što se je „prebacio“ na biljnu prehranu i počeo svakodnevno trčati. Štoviše, u njegovoj biografiji navedeno je da se je tako potpuno vratio „u normalu“ te da više nije imao simptome koronarne bolesti srca.

Nadahnuće prehranom drevnog indijanskog plemena

Ohrabren vlastitim iskustvom, osmislio je program koji je danas najpoznatiji kao Pritikinova dijeta. Pritom ga je posebno nadahnuo način prehrane drevnog indijanskog plemena Rarámuri iz sjeverozapadnog Meksika.

Živeći u planinskim selima koja su raštrkana na velikim udaljenostima, Rarámuri ih „skraćuju“ tako što sve obavljaju trčeći, od prenošenja poruka do religijskih obreda i trgovine. Njihova je trkačka izdržljivost nenadmašna, a smatra se da joj pridonosi i prehrana koja se ponajprije temelji na namirnicama bogatim ugljikohidratima: kukuruzu, grahu, voću i povrću. Rarámuri vrlo rijetko jedu meso, a od mlijeka uzimaju samo kozje, koje obiluje visokovrijednim proteinima.

Tom narodu su srčane bolesti gotovo nepoznate, pa je Pritikin kreirao svoj prehrambeni program tako da sadrži sličan omjer hranjivih tvari: otprilike 70 posto složenih ugljikohidrata te otprilike 15 posto masti i 15 posto proteina.

Pravila Pritikinove dijete

Zbog lakšeg snalaženja u odabiru namirnica, Pritikin ih je podijelio na kategorije „slobodno“ (mogu se jesti bez  ograničenja), „oprez“ (budite vrlo umjereni) i „stop“ (najbolje ih je potpuno izbjegavati).

U Pritikinovoj dijeti (koja je detaljno objašnjena na internetskoj stranici centra Pritikin Longevity Center + Spa, istaknuto je da nema brojanja kalorija ni gladovanja. Prehrambeni plan može se „skrojiti“ za svakoga ponaosob, u kombinaciji s tjelovježbom te programom za bolje spavanje i otpornost na stres.

Kategorija „slobodno“

Najpoželjniji u prehrani su povrće, voće, cjelovite žitarice i proizvodi od cjelovitog zrna (npr. integralni kruh), mliječni proizvodi s niskim udjelom masti, bjelanca jaja, riba, nemasno krto meso peradi, nemasno crveno meso poput divljači.

Preporučuje se svakodnevna konzumacija biljne hrane, a namirnice životinjskog podrijetla dovoljno je jesti svaki drugi ili treći dan, ili još rjeđe.

Od napitaka je najpoželjnija čista voda i lagani čajevi (npr. šipak, kamilica).

Kategorija „oprez“

U vrlo odmjerenim količinama mogu se koristiti hladno tiještena biljna ulja poput maslinova i suncokretova, orašasti plodovi i sjemenke, med. Poseban oprez preporučuje se kada je riječ o soli – što manje, to bolje.

Zeleni i crni čaj te kava prihvatljivi su samo u umjerenim količinama, a alkohol samo povremeno, u minimalnim količinama.

Kategorija „stop“

Namirnice koje bi trebalo izbjegavati su rafinirani šećer, rafinirane masti i ulja, masno meso, žumanjak jajeta, mesne prerađevine, maslac, margarin, gazirani i zaslađeni sokovi i sirupi, slane grickalice, mliječni proizvodi s višim udjelom masnoća, kruh i tjestenina od bijelog brašna, rafinirane žitarice (npr. bijela riža).

Zašto je potreban oprez

Premda se Pritikinova dijeta promovira kao jednostavan „alat“ za sprečavanje i bolje liječenje srčanožilnih bolesti, povišenog kolesterola i šećera u krvi te debljine, na internetu se može naći puno komentara da nije lako pridržavati se detaljnih uputa o ograničenjima određenih namirnica.

Neki stručnjaci pak upozoravaju da vrlo ograničen unos čak i „loših“ masnoća može biti kontraproduktivan jer su one u umjerenim količinama itekako potrebne za zdravlje.

Pritikinova dijeta nije ostavila osobit dojam ni na međunarodni tim stručnjaka koji svake godine rangira prehrambene programe prema znanstvenoj utemeljenosti, učinkovitosti, načinu provođenja te potencijalnim zdravstvenim rizicima. Na ljestvici Best Diet koju objavljuje platforma health.usnews.com, najboljom je proglašena mediteranska prehrana (i to već petu godinu zaredom), a Pritikinova dijeta je na 11. mjestu.