Pojmovi koje trebamo poznavati: prekomjerna tjelesna masa, pretilost i BMI

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 1975. godine pretilost u svijetu se gotovo utrostručila. Više od 1,9 milijardi odraslih 2016. godine je imalo prekomjernu tjelesnu masu, a među njima je bilo više od 650 milijuna pretilih.

Nažalost, epidemija pretilosti širi se i među djecom; tako je 2016. godine bilo 41 milijun pretilih mališana mlađih od pet godina, a više od 340 milijuna pretile djece starije od pet, a mlađe od 19 godina.

Djeca su najugroženija skupina, jer povećanje tjelesne mase u djece i adolescenata dovodi do ozbiljnih bolesti u rano doba života, čime se značajno smanjuje očekivano trajanje života

Podaci Eurostata za prošlu godinu pokazali su poražavajuće rezultate i za Hrvatsku – među 28 članica Europske unije, Hrvatska je na 8. mjestu po broju pretilih osoba (BMI indeks veći od 30), odnosno 18,7 % odraslih bori se s viškom kilograma.

Djeca su najugroženija skupina, jer povećanje tjelesne mase u djece i adolescenata dovodi do ozbiljnih bolesti u rano doba života, čime se značajno smanjuje očekivano trajanje života. Djeca previše jedu slatkiša i različitih nezdravih grickalica, brzu hranu te piju slatke napitke, a aktivnosti na igralištima su zamijenjene gledanjem televizije ili igrom na računalu.

Prije mršavljenja…

Ima li neka osoba normalnu, prekomjernu masu ili je pretila, određuje ocjena prehrambenog statusa.

Ocjena prehrambenog stanja odrasle osobe može se izračunati kao Indeks tjelesne mase (ITM), (engl. BMI – Body mass index) što je omjer tjelesne mase (kg) i kvadrata visine (m) osobe. Kriteriji ITM jednako vrijede za oba spola, ali ovise o dobi, te se za djecu ne primjenjuju. Neraskidivo su povezani s rizikom nastanka bolesti:

Ako je BMI:

• <18,5 – pothranjenost, rizik je malen
• 18,5 – 24,9 – poželjna masa, rizik je prosječan
• 25 – 29,9 – povećana masa, blago povećan
• 30 – 34,9 – pretilost I. stupanj, rizik umjereno povećan
• 35 – 39,9 – pretilost II. stupanj, rizik je visok
• ≥ 40 – pretilost III. stupanj, rizik je vrlo visok

Drugi kriterij za procjenu stupnja uhranjenosti jest opseg struka (cm), mjereno između donjeg rebrenog luka i vrha kuka (ili pojednostavljeno u visini pupka, na najužem dijelu struka):

• > 94 cm muškarci i > 80 cm žene – rizik je povećan
• >102 cm muškarci i > 88 cm žene – rizik je izrazito povećan

Nedostaci BMI-a

Indeks tjelesne mase često se izračunava, no nužno je imati na umu njegove nedostatke zbog kojih ga ne bi trebali koristiti kao jedini pokazatelj stupnja uhranjenosti. Moguće je, naime, biti gojazan i imati prikladnu tjelesnu masu, ali i imati prekomjernu tjelesnu masu i ne biti gojazan.

Od samog broja kilograma važniji je omjer masne i nemasne tjelesne mase. Neki sportaši imaju visok ITM što nije zabrinjavajuće jer oni imaju visok udio mišićnog tkiva koje teži više od masnog tkiva. No, vrlo neaktivne osobe čiji je BMI u poželjnom rasponu mogu imati suvišak masnog tkiva.

Moguće je, naime, biti gojazan i imati prikladnu tjelesnu masu, ali i imati prekomjernu tjelesnu masu i ne biti gojazan

Raspodjela masnog tkiva

Kod procjene rizika nastanka bolesti posebnu pažnju treba usmjeriti kod osoba koje imaju neadekvatnu raspodjelu masnog tkiva. Naime, osobe s prekomjernom tjelesnom masom, mogu imati ravnomjerno raspoređeno masno tkivo po cijelom tijelu: u rukama, trupu, stražnjici, nogama, ili mogu imati koncentrirano masno tkivo u predjelu trbuha.

Znatno je opasnije kada je masno tkivo koncentrirano u predjelu trbuha, jer tada ono postaje, stručno rečeno: metabolički aktivni organ. Koncentracija masnih stanica na jednom mjestu izlučuje veliku količinu hormona adipokina, koji pak u tijelu uzrokuje lučenje raznih loših hormonskih supstancija kao što su posrednici upale i tumor-nekroza faktor, a dolazi i do stvaranja inzulinske rezistencije.