Je li dijeta 16:8 baš toliko dobra kao što se priča?

Često me za savjet o mršavljenju znaju pitati ljudi koji već imaju unaprijed formiran stav o određenoj hrani i temama vezanim uz prehranu. Mnoge navode i obećanja, kada je mršavljenje u pitanju, treba uzeti s rezervom. Lijepo zvuče pa ih se ljudi teško odriču.

Ne znam što je tome razlog, no ljudi vole neobične preporuke i smjerove u prehrani. Tako je i danas sve popularnija prehrana po principu 16:8.

Ovaj način prehrane zagovara konzumiranje hrane u periodu od 8 sati u danu, a ostalih 16 sati se čovjek od nje suzdržava. Najčešće se hrana konzumira od 12 do 20 h, no tih 8 sati može biti i u nekom drugom razdoblju, na primjer od 9 do 17 h.

Mišljenja sam da je ovaj način prehrane manjkav iz više razloga.

Zašto doručak treba zadržati

Krenimo redom. Kada čovjek redovito na počinak ide u neko primjereno doba; oko 22 ili 23 h, a ustaje u 6 ili 7 h do podne sigurno osjeti glad. Ne doručkuje li pravovremeno, pada koncentracija šećera u krvi, a time pozornost i radna sposobnost. Nerijetko se javljaju nervoza i napetost. Štoviše, do 12 h čovjek već pregladne pa je velika vjerojatnost da će tada pojesti i više nego je mislio.

Ne kažem da doručak mora biti obilan, no s druge se strane ne smije zaboraviti činjenica da on, uz ručak i večeru, čini okosnicu naše svakodnevne prehrane te doprinosi ravnomjernom rasporedu energetskog unosa tijekom dana.

Nije problem kada se jede, već što se jede

Biti na dijeti znači mijenjati loše navike i izostavljati visokokalorične namirnice niske mikronutritivne vrijednosti poput piroški, croissanta i krafni. Tako primjer ljetnog doručka za mršavljenje može biti pecivo od crnog ili heljdinog brašna, svježi ili polutvrdi sir, rajčica i jogurt.

Sredinom dana se kao užina može pojesti voće; jedna breskva ili dvije marelice što je svakako bolje od sladoleda. Trebamo se više osloniti na neprerađene namirnice. Priznat ćete, ljudi tako ne jedu.

Nije problem što čovjek jede od 7 do 20 sati već što jede velike količine često visokoprerađene hrane; gaziranih i negaziranih sokova, salama, hrenovki, pašteta, keksa, kolača, masnih grickalica, gotovih voćnih jogurta, gotovih i polugotovih jela…

Može li se sve „nagurati“ u 8 sati?

Nadalje, konzumirajući hranu od 12 do 20 h, teško možemo unijeti sve potrebne hranjive tvari; ugljikohidrate, vitamine, mineralne tvari, bjelančevine…, a da se pri tome ne prejedemo.

Jednostavno govoreći, onaj izostavljeni doručak ne čini samo energija (koja se tijekom dijete želi reducirati) već su tu i likopen, kalcij, magnezij, vitamini B skupine, kalij i mnogi drugi mikronutrijenti. Njihov smanjeni unos dugoročno može dovesti do niza problema. Spomenimo kako samo likopen iz rajčice pruža zaštitu protiv raka grlića maternice, jajnika i dojke te doprinosi plodnosti muškaraca dok je magnezij neophodan čimbenik zdravlja mišića uključujući i srce.

Dijeta koja nije za sve

Naravno, prehrana po principu 16:8 nije za trudnice. Znamo svi kako je u trudnoći preporuka imati više kvalitetnih obroka tijekom dana. Posebice su laganiji, a češći obroci korisni trudnicama koje imaju mučnine.

Ova prehrana nije ni za djecu i mlade koji imaju problema s prekomjernom masom. Djecu i mlade treba potaknuti na tjelesnu aktivnost, a to sigurno ne podržava prehrana kojom se izbjegava konzumiranje hrane u prvom dijelu dana.

Unaprjeđenje zdravlja ispred mršavljenja

Složit ćete se kako smršaviti ne znači razboljeti se. Razborito mršavljenje, osim gubitka kilograma, dugoročno ima za cilj unaprjeđenje zdravlja i vitalnosti. To se jedino može postići kvalitetnom prehranom, planiranjem obroka i tjelovježbom. Mršavljenje je put poboljšanja kvalitete života općenito.

I zato, iskoristimo ovo ljeto i blagodati koje nam pruža. Isprobajmo nove recepte, kušajmo nove namirnice, radujmo se životu i u jesen krenimo osvježeni novim spoznajama i iskustvima.

Vesna Bosanac je autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Savjete o prehrani sportaša možete pronaći na njezinom instagram profilu te na stranici www.prehranasportasa.com.